Budžet EU između politike štednje i potrošnje

Šefovi vlada i država Evropske unije nastaviće u podne samit posvećen izradi višegodišnjeg budžeta Unije, koji je prekinut u noći između četvrtka i petka kako bi učesnici razmotrili novo kompromisno rješenje, napisao je predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompuy na svom Twiter nalogu.

Prema rječima diplomatskih izvora, "radi se o tome da se da vremena vođama da razmotre novi prijedlog predsjednika Saveta Van Rompuy- a", poslije njegovih razgovora pojedinačno sa svakim od evropskih vođa tokom cijelog jučerašnjeg dana.

Van Rompej ostaje pri svom prijedlogu budžeta od 973 milijardi eura za period 2014-2020, što je 1,01 od evropskog BDP-a, naveli su izvori.

Međutim lideri Francuske i Britanije izrazili su znatno različite vizije budućnosti EU, a i njemačka kancelarka Angela Merkel pokazala je sumnju u to da će se postići sporazum.

Britanski premijer Dejvid Kameron, koji želi da se uplate u evropski budžet održe na najnižem mogućem nivou, rekao je da ne želi da se poveća potrošnja Unije u vrijeme kada mnoge zemlje članice smanjuju svoje budžete kod kuće. On je izrazio mišljenje nekolicine drugih zemalja.

Velika Britanija i druge zemlje kao što su Holandija, Švedska i Nemačka, koje daju veće doprinose u budžet EU nego što od njega dobijaju, smatraju da je jedino opravdano usvojiti štedljiv budžet u vrijeme kada skoro svaka zemlja članica mora da smanji svoj budžet.

U međuvremenu 15 finansijski i ekonomski najugroženijih zemalja Unije udružile su snage i protive se bilo kakvom kresanju fondova za ekonomski rast i razvoj.

Iz budžeta EU uglavnom se finansiraju programi za pomoć poljoprivredi i podsticaj rasta u manje razvijenim zemljama bloka i iznosi oko jedan odsto bruto domaćeg proizvoda Unije.

Zbog usporenog privrednog rasta ekonomije EU i recesije u pojedinim zemljama Britanija, Njemačka i još neke zemlje koje najviše izdvajaju za budžet EU traže ograničavanje rashoda. Francuska je u međuvremenu pozvala na subvencije za poljoprivredu i razvoj programa u siromašnim zemljama unije.

Rano jutros njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je novinarima:

"Verujem da su pozicije jo uvijek daleko. Napravljen je novi predlog. Sastaćemo se ponovo u petak u podne i nadam se da će nas novi prijedlog približii. Mislim da ćemo u petak malo napredovati, ali sumnjam da ćemo postići rezultat, mislim da će biti druge faze razgovora".

Francuski predsjednik Oland nije zadovoljan prijedlozima posebno pozivima za smanjenje pomoći poljoprivredi ali vjeruje da će kompromis najvjerovatnije biti neophodan:

"U petak u podne ući ćemo u najteži dio pregovora. Ja sam za kompromis, to je ono što je u interesu Evrope kao što je i u Francuske."

Velika Britanije, Holandija, Švedska i Njemačka spadaju među zemlje koje više doprinose budžetu EU nego što iz njega dobijaju. Ove zemlje se zalažu za štednju kao najbolju strategiju za prevazilaženje dužničke krize.

Evropska komisija i njeni saveznici među evropskim vladama podržavaju strategiju potrošnje za koju tvrde da će pokrenuti ekonomski rast i zapošljavanje.