EU suočena s mnogim testovima u 2024: Od Trumpa preko Putina do proširenja

Bilo da se radi o ratu Rusije protiv Ukrajine, mogućem povratku Donalda Trumpa ili promjenama politike samog bloka, Europska unija se suočava s mnogim izazovima u nadolazećoj godini. A tu su i opći izbori koji se održavaju ove godine.

Ruski rat u Ukrajini

Dvadeset sedam država članica Europske unije u više je navrata obećalo pomagati Ukrajini onoliko dugo koliko je potrebno da se odbrani od Rusije. Lideri EU općenito se slažu da bi pobjeda Rusije bila opasna za sigurnost Europske unije. Pitanje je hoće li i dalje biti uz Ukrajinu 2024, piše Deutsche Welle.

Posljednjih sedmica bilo je mnogo rasprava o umoru od rata i slabljenju solidarnosti u Briselu. Države članice EU teško jednoglasno potpišu financijsku pomoć koju je Europska unija obećala. Dosadašnji pristup, prema kojem je na Ukrajini da odluči hoće li pregovarati s Moskvom, mogao bi biti doveden u pitanje u idućoj godini.

“Prvi cilj mora biti nastavak rada za pravedan i trajan mir, a ne još jedan zamrznuti sukob“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u novembru u Briselu. “Najbolji način da se Ukrajini pruži srednjoročna i dugoročna stabilnost i prosperitet je, naravno, članstvo u Europskoj uniji”.

Proširenje EU

Gotovo sve države članice kažu da žele vidjeti Ukrajinu pridruženu porodici, ali privatno čelnici priznaju da von der Leyen možda ide predaleko i prebrzo. Ukrajina i Moldavija trebale bi započeti službene pregovore o pristupanju 2024. Ali integracija ratom razorene Ukrajine u Europsku uniju mogla bi imati ogromne troškove za postojeće države članice.

Čini se da su se čak i najbliža podrška Ukrajine, Poljska i baltičke zemlje članice EU, ohladili. Od neto primatelja mogli bi postati neto platiše u budžetu bloka. Iza kulisa, dužnosnici EU pokušavaju smiriti zabrinutost: pregovori bi mogli započeti, ali do pristupanja bi mogle proći godine, čak i decenije.

Svih šest država zapadnog Balkana koje još čekaju članstvo u EU željele bi slijediti stope regionalne pionirke Hrvatske i pridružiti se bloku. Neki su čekali 20 godina i sada sumnjičavo gledaju kako Ukrajina i Moldavija guraju svoje ponude. Očekuje se da će Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija dobiti privremene datume pristupanja, dijelom kako bi se ublažio rastući ruski i kineski utjecaj na Balkanu. Za Srbiju i Kosovo izgledi za pristupanje izgledaju manje jaki, s upornim sukobima između njih koji koče njihov napredak. Bosna i Hercegovina se bori da se otrese statusa nefunkcionalne države. Najveća prepreka ovdje je sukob između bh. Srba i drugih etničkih grupa, koji potiče Rusija.

Unutrašnja pitanja EU

Dok pristupni pregovori čekaju, Europska unija mora obaviti unutrašnji posao. Potrebne su promjene u procesima odlučivanja i financiranju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron dugo tvrdi da samo neovisna, gospodarski jaka Europska unija može apsorbirati nove članice. Njemačka vlada predložila je donošenje odluka većinom umjesto jednoglasjem, što je uvjet koji je bio čest uzrok zastoja.

EU diplomati kažu da nije jasno hoće li se ikakve promjene provesti 2024. Ukidanje jednoglasnosti zahtijevalo bi jednoglasnu odluku prije toga. Posljednjih godina, međutim, Europska unija nije uspjela dobiti pristanak dva notorna negativca, Mađarske i Poljske, koje često koriste svoj veto.

Čini se da su kazneni koraci za rješavanje nazadovanja vladavine prava u državama članicama imali mali učinak. Sve borbeniji Viktor Orban ostat će mađarski premijer 2024. U Poljskoj, s druge strane, kormilo preuzima bivši predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Usvojen od strane država članica 2007., Lisabonski ugovor nastavlja postavljati pravila za blok. U 2024. očekujte više rasprava o tome jesu li ta pravila još uvijek prikladna za zadatak.

Donald Trump

Ovisno djelomično o ishodu niza sudskih procesa koji su u toku, potencijalni povratak vatrenog republikanca Donalda Trumpa u Bijelu kuću predstavljao bi glavobolju za Europsku uniju i mnoge članice NATO-a. EU bi mogla izgubiti Sjedinjene Države kao svog najbližeg saveznika u trgovini, podržavajući Ukrajinu i odvraćajući Rusiju.

Njemačko-američka privredna komora zabrinuta je da bi ponovno izabrani Trump uveo kaznene carine na trgovinu s članicama EU. Zauzvrat bi Europska unija morala povećati carine i poreze. Obim trgovine vjerovatno bi pao, a ekonomski rast bi bio zaustavljen.

EU izbori

U junu će birači širom EU izaći na birališta kako bi izabrali Europski parlament. Zadnji put kad su imali priliku, izašlo je tek oko polovice birača s pravom glasa. Očekuje se da će Europska narodna stranka desnog centra ponovno izaći kao najveća grupa u parlamentu. Očekuje se da će krajnja desnica također proći dobro.

Prema istraživanju javnog mišljenja Eurobarometra, najveći problem za birače je njihova individualna ekonomska situacija i životni standard. Ukrajina, migracija i proširenje EU su mnogo niže na listi kada je riječ o biranju glasača.

Von der Leyen bi mogla ostati i drugi mandat na mjestu predsjednice Europske komisije. Nju bi trebale nominirati vlade 27 država članica, a zatim je potvrditi Europski parlament.