Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država i Irana potpisali su početni mirovni sporazum s ciljem okončanja rata, čime je dokument odmah stupio na snagu.
Sporazum predviđa ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, kao i pokretanje plana vrijednog 300 milijardi dolara (oko 224 milijarde funti) za obnovu Irana. Također, SAD su se obavezale da će ukinuti sve vrste sankcija prema Iranu.
Ipak, pitanje iranskog nuklearnog programa, koje je Washington od početka sukoba navodio kao glavni razlog vojne intervencije, ostaje predmet daljnjih pregovora. Prema potpisanom dokumentu, dvije strane će tokom narednih 60 dana, uz mogućnost produženja roka uz obostranu saglasnost, nastojati postići konačni sporazum.
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je sporazum tokom samita G7 u Francuskoj, dok je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian svoj potpis stavio na dokument u srijedu, što su potvrdile vlasti u Teheranu.
Trump upozorava na nove udare, Teheran zadržava nepovjerenje
Trump je branio postignuti dogovor, ističući da bi njegov izostanak mogao dovesti do ozbiljnih ekonomskih posljedica.
"Nisam želio vidjeti ekonomsku katastrofu. Da se ovo nastavilo, to se moglo dogoditi", rekao je Trump novinarima tokom samita u francuskom Evian-les-Bainsu.
Dodao je kako su tržišta pozitivno reagovala na svaku najavu mogućeg mira.
"Svaki put kada smo govorili o mogućnosti mira, berza je rasla kao raketa. Kada bismo slali negativne poruke i govorili da možda nećemo postići dogovor, tržišta bi značajno padala", izjavio je američki predsjednik.
Istovremeno je upozorio da bi SAD mogle ponovo posegnuti za vojnom silom ukoliko ne bude postignut konačni sporazum.
S druge strane, predsjedavajući iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf poručio je da Teheran i dalje nema povjerenja u Washington.
"Ako neprijatelj ne razumije jezik logike, ponovo ćemo govoriti jezikom sile", rekao je Ghalibaf za državne medije, dodajući da je Iran i dalje spreman odgovoriti na eventualne prijetnje.
Rat protiv Irana SAD i Izrael pokrenuli su 28. februara, kada su prvog dana sukoba ubijeni vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei i više visokih vojnih zvaničnika.
Od tada je sukob izazvao ozbiljne poremećaje na svjetskim energetskim tržištima. Iran je praktično zatvorio Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih pomorskih ruta za globalnu trgovinu energentima, kroz koju uobičajeno prolazi oko 20 posto svjetskog izvoza nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Pad cijena nafte nakon objave dogovora
Nakon objave sporazuma cijene nafte su pale. U ranom trgovanju na azijskim tržištima u četvrtak cijena sirove nafte Brent bila je niža za oko jedan posto i iznosila je 78,79 dolara po barelu, iako je i dalje ostala približno osam dolara viša nego prije početka sukoba.
Početni sporazum, u formi memoranduma o razumijevanju, Trump je potpisao tokom državne večere koju je u palači Versailles organizovao francuski predsjednik Emmanuel Macron.
U tekstu memoranduma navodi se da će SAD i Iran „uložiti napore kako bi u roku od najviše 60 dana postigli konačni sporazum“, uz mogućnost produženja pregovora zajedničkom odlukom.
Dokument također potvrđuje da Iran "ponovo potvrđuje da neće nabavljati niti razvijati nuklearno oružje", što je od početka rata predstavljalo ključni zahtjev administracije Donalda Trumpa.
Predviđeno je i da obogaćeni uranij u Iranu bude razrijeđen na postojećim lokacijama pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nadležnog tijela Ujedinjenih nacija za kontrolu nuklearnih aktivnosti.
Prvobitni zahtjev Washingtona bio je da se sav nuklearni materijal ukloni iz Irana, no taj prijedlog nije uvršten u potpisani memorandum.
