Cijena nafte Brent pala je u ponedjeljak ujutro više od šest posto, na oko 110 dolara po barelu, nakon što su intenzivirani diplomatski napori za smirivanje rata s Iranom. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da razmatra dogovor s Teheranom, dok regionalni posrednici pokušavaju otvoriti prostor za pregovore.
Brent je trgovanje u petak završio na približno 117,4 dolara po barelu, što je bila njegova najviša zaključna cijena od 19. marta. Američka nafta West Texas Intermediate (WTI) u ponedjeljak je pojeftinila oko dva posto, na 101,5 dolara po barelu.
Uprkos padu, nafta je i dalje znatno skuplja nego prije sukoba, kada se barelom Brenta trgovalo po približno 72 dolara. Cijena na zatvaranju u petak bila je tek oko dva posto ispod vrhunca od 119,5 dolara, zabilježenog početkom marta, na početku rata s Iranom.
Prošlosedmični rast cijena uslijedio je nakon napada jemenskih Huta, oružane grupe povezane s Iranom, na aerodrome i energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji, najvećem svjetskom izvozniku nafte.
Tokom vikenda očekivanja na tržištu promijenila su se zbog novih diplomatskih aktivnosti. Katarski posrednici navodno su u nedjelju otputovali u Teheran, u koordinaciji s Washingtonom. Za ponedjeljak je najavljen i dolazak saudijskog ministra odbrane, načelnika pakistanske vojske i šefa turske obavještajne službe radi razgovora o regionalnoj sigurnosti.
Trump je u nedjeljnom intervjuu za Fox News dilemu opisao riječima: "Da li da sklopim dogovor s njima ili da ih dokrajčim?"
.@POTUS on Iran: "You want to see problems? You want to see not only energy problems, but death problems? Let them have a nuclear weapon — because they would use it." pic.twitter.com/bMFwv71M0K
— Rapid Response 47 (@RapidResponse47) October 25, 2026
Rizici za snabdijevanje ipak ostaju prisutni. Huti su saopćili da su tokom vikenda ponovo napali saudijske aerodrome i energetska postrojenja, dok je Rijad izvijestio o obaranju dodatnih projektila i dronova.
Na predizbornom skupu u Port Huronu, u saveznoj državi Michigan, Trump je branio razloge zbog kojih je njegova administracija pokrenula sukob. Pozivajući se na Wall Street Journal, ustvrdio je da „količina nafte koja prolazi kroz Hormuški moreuz sada premašuje onu prije rata […] naša mornarica bila je nevjerovatna“.
Prije rata kroz Hormuški moreuz prolazila je približno petina svjetske nafte. Prema podacima kompanije Kpler, koja prati kretanje brodova, izvoz nafte iz zemalja Zaljeva, bez Irana, u septembru se vratio na predratni nivo. Međutim, oko 40 posto tog izvoza sada se transportuje naftovodima koji zaobilaze moreuz, u poređenju sa 17 posto prije sukoba.
Pažnja investitora ove sedmice bit će usmjerena i na odluke vodećih centralnih banaka o kamatnim stopama te objave poslovnih rezultata kompanija.
Europske berze započele su sedmicu rastom. Paneuropski Stoxx 600 i Euro Stoxx 50 bili su više od 0,6 posto iznad nivoa na zatvaranju u petak. Britanski FTSE 100, njemački DAX, francuski CAC 40, italijanski FTSE MIB i švicarski SMI porasli su između 0,3 i jedan posto, pri čemu je njemački indeks predvodio rast.
