SAD, Danska i Grenland postigli sigurnosni dogovor nakon višemjesečnih tenzija

Sjedinjene Američke Države, Danska i Grenland postigli su sigurnosni dogovor kojim bi Washington trebao dobiti šira i dugoročna prava za vojno djelovanje na Grenlandu. Sporazum dolazi nakon višemjesečnih tenzija izazvanih izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju ovog strateški važnog arktičkog otoka.

Trump tvrdi da sporazum SAD-u daje "trajnu kontrolu nad sigurnošću" Grenlanda i mogućnost da poduzima mjere potrebne za njegovu odbranu. Danska i Grenland, međutim, naglašavaju da dogovor priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske, kao i pravo stanovnika Grenlanda na samoopredjeljenje.

Kompletan tekst sporazuma još nije objavljen, pa pojedine njegove odredbe nije moguće nezavisno potvrditi.

SAD dobija dugoročna vojna prava

Prema informacijama američkih zvaničnika, Washington bi trebao dobiti trajna prava pristupa, baziranja snaga i preleta iznad Grenlanda, kao i mogućnost izgradnje dodatne vojne infrastrukture.

Sporazum bi također trebao spriječiti države koje nisu članice NATO-a da uspostavljaju vojne baze na Grenlandu, dok bi ulaganja američkih strateških konkurenata u osjetljive sektore bila ograničena. Američka administracija u tom kontekstu prvenstveno navodi Rusiju i Kinu.

Jedna od značajnijih odredbi jeste da bi sigurnosni aranžman trebao ostati na snazi čak i ako Grenland jednog dana postane nezavisna država.

Danska premijerka Mette Frederiksen kazala je da dogovor jača zajedničku sigurnost na Arktiku i području sjevernog Atlantika, dok je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen poručio da sporazum štiti interese Grenlanda i njegov položaj u međunarodnoj saradnji.

Potpisivanje se očekuje naredne sedmice tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a, nakon čega će dokument morati proći potrebne parlamentarne procedure.

Zašto je Grenland važan SAD-u?

Američko vojno prisustvo na Grenlandu nije novo. Sporazumom iz 1951. godine SAD već ima široka prava za raspoređivanje svojih snaga, a više od stotinu pripadnika američkog osoblja stalno je smješteno u bazi Pituffik na sjeverozapadu otoka. Zbog toga, bez objavljivanja novog dokumenta, još nije potpuno jasno koliko će novi aranžman proširiti postojeća američka prava.

Trump Grenland smatra važnim za američku nacionalnu sigurnost zbog njegovog strateškog položaja i planova za razvoj proturaketnog sistema "Golden Dome". Otok također raspolaže velikim, uglavnom neiskorištenim rezervama rijetkih zemnih minerala važnih za savremene tehnologije.

Trump je prethodnih mjeseci govorio o kupovini ili preuzimanju Grenlanda, ne isključujući ni vojnu opciju, što je izazvalo protivljenje Danske, Grenlanda i drugih članica NATO-a. Novi sporazum sigurnosno pitanje pokušava riješiti bez promjene suvereniteta nad teritorijom.