Američki vojni troškovi rata protiv Irana premašili su 47 milijardi dolara, što je više od 25 posto iznad procjene koju je Ministarstvo odbrane iznijelo u julu, pokazuju podaci Pentagona do kojih je došao Reuters.
Procjena nije javno objavljena, a Pentagon nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Novi podaci objavljeni su uoči izbora za Kongres 3. novembra, na kojima će biti odlučeno ko će kontrolisati oba doma u naredne dvije godine. Republikanci, koji trenutno imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu i Senatu, suočavaju se s političkim posljedicama nepopularnog sukoba.
Rast globalnih cijena energije povezan s ratom oslabio je podršku republikanskim kandidatima i negativno se odrazio na rejting predsjednika Donalda Trumpa.
Najviše novca za zamjenu municije
Najveća stavka u procjeni Pentagona odnosi se na obnovu zaliha naoružanja. Za zamjenu municije utrošene tokom sukoba predviđeno je više od 29 milijardi dolara.
Dodatnih više od šest milijardi dolara bit će potrebno za nadoknadu izgubljene vojne opreme i takozvanih gubitaka platformi. Ta kategorija obuhvata i izgubljene letjelice, među kojima je veliki broj dronova.
Prema CBS Newsu, dodatni operativni troškovi iznose oko 11,9 milijardi dolara, dok procjena ne obuhvata sanaciju štete na američkim vojnim bazama.
Obračun tako ne predstavlja konačan račun sukoba, jer će obnova baza pogođenih iranskim raketama i dronovima zahtijevati dodatna sredstva.
Troškovi povećani i u odnosu na septembar
Prema pisanju The Hilla, koji je također imao uvid u procjenu Centralne komande američke vojske (CENTCOM) od 16. oktobra, troškovi rata povećani su za više od tri milijarde dolara u odnosu na prethodni izvještaj. Početkom septembra iznosili su približno 43,6 milijardi dolara.
U istom izvještaju navodi se da su troškovi američkog ratnog zrakoplovstva za podršku raspoređenom osoblju, zračni transport, baze, komunikacije i prijevoz na području operacija dostigli 7,6 milijardi dolara.
Za poređenje, ministar odbrane Pete Hegseth u julu je procijenio da rat košta 37,5 milijardi dolara. Najnoviji podaci pokazuju da su izdaci od tada nastavili rasti, uprkos ranijim očekivanjima o kratkom trajanju sukoba.
Primirje omogućilo Iranu obnovu dijela kapaciteta
Trump je zajedno s Izraelom pokrenuo rat protiv Irana u februaru, najavljujući da će sukob kratko trajati.
Početna američka strategija oslanjala se na upotrebu skupih, visokopreciznih projektila za uništavanje iranskih odbrambenih sistema. Time je trebalo omogućiti kasniji prelazak na jeftiniju municiju, uključujući zrakom lansirane bombe JDAM, kojima američka vojska raspolaže u velikim količinama.
Međutim, primirje postignuto u aprilu dalo je Iranu vrijeme da ponovo osposobi podzemna skladišta i vrati u upotrebu dio odbrambenih sistema. Ponovo su postali dostupni i projektili te dronovi koji su ranije bili nepristupačni.
Takav razvoj događaja promijenio je okolnosti na kojima su se zasnivala početna očekivanja o toku i trajanju vojnih operacija.
Moguć nastavak borbi nakon izbora
Trump je u međuvremenu uveo pomorsku blokadu Iranu, nastojeći toj zemlji uskratiti prihode od izvoza nafte. Istovremeno je ostavio otvorenu mogućnost ponovnog pokretanja borbenih operacija nakon izbora za Kongres.
Američki zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, navode da Pentagon priprema planove za nastavak intenzivnih vojnih operacija ukoliko dobije takvu naredbu.
Najnoviji obračun uključuje različite operativne izdatke, od letačkih operacija do cyber podrške, kao i procijenjene troškove zamjene utrošene municije i izgubljene opreme. Eventualni nastavak intenzivnih borbi otvorio bi prostor za daljnji rast troškova, uz već postojeće potrebe za obnovom vojnih zaliha i sanacijom oštećenih baza.
