Rekordne inflacije

Veliki skok cijena hrane u 2022. i šta možemo očekivati 2023. godine

24.12.2022. 09:16 / Izvor: Al-Jazeera Balkans
inflacija

Godinu koja je na izmaku obilježile su rekordne cijene hrane i goriva, potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu od kraja februara, a inflacija će se zadržati i u 2023. godini, uz očekivani pad, ako ne dođe do novog šoka, prema predviđanjima stručnjaka.

Godinu koja je na izmaku obilježile su rekordne cijene hrane i goriva, potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu od kraja februara, a inflacija će se zadržati i u 2023. godini, uz očekivani pad, ako ne dođe do novog šoka, prema predviđanjima stručnjaka.

Rekordne inflacije pogodile su velike ekonomije, poput Eurozone ili SAD-a, prenoseći taj efekt i na manja tržišta poput zemalja Zapadnog Balkana, čije su ekonomije uglavnom uvozno orjentisane.

Dovodeći u očaj brojne građane na niskom platežnom moći, inflacija je pogodila sve zemlje bivše Jugoslavije, uz blage oscilacije. U Bosni i Hercegovini inflacija je porasla na 17,3 posto u prosjeku, prema podacima objavljeni u oktobru. Međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila je oko 14 posto, dok projekcije Centralne banke Crne Gore ukazuju da bi se inflacija na kraju ove godine u toj zemlji mogla kretati oko 15 posto. Hrvatska bilježi inflaciju od 13,2 posto.

Ubrzanje međugodišnje inflacije vođeno je u najvećoj mjeri višim rastom cijena hrane i rekordnim cijenama energenata.

"I dalje je blizu dve trećine doprinosa međugodišnjoj inflaciji u Srbiji posledica rasta cena hrane i energenata", rekla je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.

Koliko je hrana poskupjela u regiji?

U Bosni i Hercegovini najviše su poskupjele hrana i bezalkoholna pića, u prosjeku za 26,2 posto, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz septembra ove godine, u odnosu na septembar prošle godine. Stanovanje i režijski izdaci su veći za 20 posto, redovno održavanje kuće za 10,9 posto, zdravstvo za 1,7 posto, prijevoz za 28,2 posto, rekreacija i kultura za 10,6 posto, obrazovanje za 1,6 posto. Odjeća i obuća u prosjeku su bili jeftiniji za 6,3 posto.

U Hrvatskoj, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 19,7 posto. Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – porasla su za 16,1 posto. Redovno održavanje domaćinstva u Hrvatskoj poraslo je za 15,8 posto, prijevoz za 11,5 posto.

Crnogorci su polovinom ove godine čvrsta goriva plaćali 49,9 posto skuplje u odnosu na prošlu godinu, ulja 37,6 posto skuplje, povrće 35,8 posto, hljeb i žitarice su plaćali 33,3 posto više nego 2021, mlijeko i jaja 29,3 posto, održavanje stana im je poskupjelo za 25,3 posto.

Cijene hrane u Srbiji su povećane za 23 posto u odnosu na prošlu godinu, a mlijeko za čak 42,8 posto.

Zbog čega su skočile cijene hrane?

Zamjenik generalnog direktora Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku Narodne banke Srbije Milan Trajković izdvojio je nekoliko faktora koji su uticali na poskupljenje hrane: rast troškova primarne poljoprivredne proizvodnje, zbog ogromnog rasta cijena đubriva, pšenice, kukuruza i druge hrane za stoku; visok rast troškova proizvodnje prerađivača, jer je jako poskupjela papirna i plastična ambalaža; te tražnja, koja je i u ovakvim okolnostima porasla.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić rekao je da su zemlje u regiji Zapadnog Balkana uvozno orjentisane, pa je i sama inflacija uvezana u te zemlje, na koju lokalne vlade nisu mogle utjecati u značajnijoj mjeri, osim što su mogle pomoći najugroženijim grupama da lakše podnesu poskupljenje osnovnih životnih namirnica i energenata.

ekonomija

Šta je inflacija?

Evo kako inflaciju objašnjava Evropska centralna banka:

U tržišnoj ekonomiji, cijene dobara i usluga mijenjaju se. Neke cijene rastu, druge padaju. Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za jedan euro danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tokom vremena.

Pored rata u Ukrajini, koji je smanjio izvoz žitarica iz Ukrajine, i ograničio izvoz nafte i plina iz Rusije, što je značajno poskupjelo hranu i transport, na inflaciju je uticao i nagli oporavak tržišta nakon pandemije korona virusa. Uslijedio je šok na strani ponude, koja je sužena, i potražnje koja je povećana. Korona virus je prekinuo i neke lance snabdijevanja, koji su i dalje ili prekinuti ili usporeni.

Inflacija u velikom ekonomijama

Inflacija nije zaobišla ni velike ekonomije, pa ni one najveće. Potrošačke cijene su u Sjedinjenim Američkim Državama u novembru porasle za 7,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je nagli pad u odnosu na 7,7 posto u oktobru i nedavni vrhunac od 9,1 u junu.

Godišnja inflacija u eurozoni u oktobru je dosegla 10,7 posto, novi najviši nivo od uvođenja eura, pokazale su procjene Eurostata, navodeći ubrzan rasta cijena energije i hrane kao ključni problem tog tržišta.

Daleko najviše stope inflacije ponovo su bilježile baltičke zemlje, na čelu s Estonijom, gdje je inflacija iznosila 22,4 posto. U Litvi i Latviji cijene su porasle za 22 odnosno 21,8 posto. Ukupno 11 zemalja bilježi dvocifrene stope inflacije, pokazuju Eurostatove procjene.

U Njemačkoj i Italiji, najvećoj i trećoj po veličini evropskoj ekonomiji, cijene su porasle 11,6 odnosno 12,8 posto.

Najnižu godišnju stopu inflacije imala je Francuska, drugo najveća ekonomija eurozone, gdje je inflacija iznosila 7,1 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.

Inflacija potaknula goleme proteste

Deseci hiljada demonstranata protestovali su širom Evrope pozivajući na pravedniju raspodjelu vladinih sredstava za suočavanje sa sve većim cijenama energenata i životnim troškovima. Protestovali su građani od Mađarske, preko Njemačke pa sve do Belgije i Francuske.

Šta ekonomisti očekuju u 2023.

U idućoj godini ekonomisti očekuju usporavanje mjesečne inflacije zahvaljujući slabljenju potražnje, stabilizaciji cijena energenata te normalizaciji lanaca nabavke.

Osim toga, ključne banke podižu kamatnu stopu. Evropska centralna banka povećala je kamatne stope prvi put u 11 godina, i to će nastaviti raditi u sljedećim mjesecima.

Zašto je to važno za inflaciju?

ECB kaže da je njena glavna zadaća održati stabilnost cijena. Kada je rast cijena u ekonomiji prebrz, odnosno kada je inflacija previsoka, veće kamatne stope pridonose vraćanju inflacije na ciljni nivo od dva posto.

Čavalić objašnjava da je podizanje kamatnih stopa jedno od dokazanih metoda koje utječu na smanjenje inflacije. Veće kamatne stope će usporiti razvoj kompanija, platežna moć građana će ostati na istom nivou, neće se povećavati, što će na posljetku obuzdati i rast cijena.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital