30.04.2026 |
EU / EKONOMIJA
Izvor: bankar.me
Indeks ekonomskog raspoloženja u eurozoni pao na najniži nivo od 2020. godine. Novi energetski šok i rast cijena nafte ponovo bude strah od stagflacije.
Strah od scenarija koji ekonomisti nazivaju stagflacijom ponovo jača u eurozoni.
Najnoviji podaci ukazuju na ozbiljno pogoršanje ekonomskog ambijenta – tokom aprila zabilježen je snažan pad ekonomskog povjerenja, dok rast cijena energenata i geopolitička neizvjesnost nakon sukoba u Iranu dodatno opterećuju građane i kompanije.
Pad ekonomskog raspoloženja na rekordno niske grane
Indeks ekonomskog raspoloženja pao je na 93 boda, sa 96,2 u martu, što je najniži nivo još od novembra 2020. godine.
Pad povjerenja prisutan je među potrošačima, preduzećima i investitorima, što ukazuje na sve izraženiji rizik usporavanja evropske ekonomije.
Evropska komisija upozorava na nekoliko ključnih indikatora:
Pali su i indeks ekonomskog sentimenta i indeks očekivanja zapošljavanja.
Oba pokazatelja su znatno ispod dugoročnog prosjeka od 100 bodova.
Kompanije postaju sve opreznije kada je riječ o novim investicijama i planovima rasta.
Novi energetski šok mijenja planove
ECB-a Iako se očekivalo smirivanje inflacije i postepeno popuštanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), novi rast cijena nafte i gasa potpuno mijenja očekivanja.
Rast cijena energije direktno povećava troškove proizvodnje i transporta širom ekonomije.
Posebno zabrinjava nagli skok inflacionih očekivanja potrošača:
U aprilu su dostigla 49,1 bod (u odnosu na 43,5 u martu), što je najviši nivo od proljeća 2022. godine.
Anketa ECB-a pokazuje da su očekivanja inflacije za narednih 12 mjeseci skočila sa 2,5% na 4%.
Dvostruka zamka za centralnu banku
Rizik stagflacije – kombinacije slabog rasta i uporne inflacije – stavlja ECB u nepovoljan položaj.
S jedne strane, ekonomija očigledno usporava, što zahtijeva niže kamatne stope. S druge strane, visoka inflaciona očekivanja ograničavaju prostor za takve poteze, jer bi preuranjeno popuštanje moglo izazvati novi talas poskupljenja.
U praksi, to znači da monetarna politika gubi dio svoje efikasnosti, dok gubitak povjerenja potrošača i kompanija često prethodi dubljim ekonomskim usporavanjima, prenosi Bankar.me.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.