Više od godinu nakon početka provođenja Plana rasta Europske unije za zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, najveći napredak ostvarile su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, koje su do sada uspjele osigurati više od jedne isplate vezane za provedbu reformi.
Kako navodi Euractiv, različiti rezultati među državama regije ukazuju na to da politička nestabilnost i dalje usporava reforme u pojedinim zemljama. Istovremeno se postavlja pitanje provode li vlade suštinske promjene ili prvenstveno nastoje ispuniti zadate rokove kako bi osigurale pristup europskim sredstvima.
Europska komisija predstavila je Plan rasta 2023. godine s ciljem ubrzavanja procesa pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji. Korištenje sredstava iz ovog programa uslovljeno je provedbom ekonomskih, institucionalnih i reformi u oblasti vladavine prava, uz postepeno uključivanje šest država regije u pojedine segmente jedinstvenog tržišta EU.
Bosna i Hercegovina do sada nije realizirala nijednu reformu predviđenu ovim planom, zbog čega nije mogla koristiti raspoložena finansijska sredstva. Tokom nedavne posjete Sarajevu visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je da će svako novo odgađanje reformi rezultirati dodatnim finansijskim gubicima.
Prema dostupnim podacima, BiH je već ostala bez 108 miliona eura, dok bi do kraja godine taj iznos mogao premašiti 370 miliona eura.
Slična situacija zabilježena je i na Kosovu. Iako je u aprilu isplaćeno 61,8 miliona eura pretfinansiranja, politička kriza spriječila je provođenje reformskih obaveza. Kosovske vlasti procjenjuju da je zbog neispunjenih ciljeva do kraja juna izgubljeno oko 40 miliona eura, a ukoliko uskoro ne bude formirana funkcionalna vlast koja može usvojiti potrebne zakone, do kraja godine taj gubitak mogao bi dostići 250 miliona eura.
Izvjestilac Europskog parlamenta za Kosovo Riho Terras ocijenio je da bez rješavanja političke krize nije moguće ostvariti napredak na europskom putu.
Srbija je, s druge strane, u januaru primila jednu isplatu iz Plana rasta. Ipak, izvjestilac Europskog parlamenta Tonino Picula smatra da bi naredne tranše trebalo obustaviti sve dok vlasti u Beogradu ne pokažu snažniju posvećenost provođenju europskih reformi.
Analitičar Europskog centra za politike u Beogradu Marko Todorović istakao je da Srbija raspolaže administrativnim kapacitetima i stabilnom parlamentarnom većinom, zbog čega izostanak reformi nije pitanje mogućnosti nego političkih prioriteta. Upozorio je i da bi sredstva koja ostanu neiskorištena mogla biti usmjerena državama koje reforme provode brže.
Za razliku od njih, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija uspjele su osigurati više isplata uprkos unutrašnjim političkim podjelama. Tome su doprinijele stabilne parlamentarne većine, poput one u Albaniji, kao i postignuti politički kompromisi u Crnoj Gori, što je omogućilo efikasnije usvajanje reformskih mjera.
Ipak, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava iz Podgorice Nevenka Vuksanović upozorava da ostvarivanje formalnih ciljeva u Crnoj Gori ne znači nužno i provođenje stvarnih strukturnih promjena. Kako navodi, iako su brojčani pokazatelji često ispunjeni, dokumentacija koja bi omogućila nezavisnu provjeru rezultata uglavnom nije dostupna, posebno kada je riječ o pravosuđu i vladavini prava.
Iz Europske komisije poručuju da Plan rasta predstavlja istovremeno mehanizam za ubrzanje europskih integracija i provjeru sposobnosti vlada zapadnog Balkana da ispune reformske obaveze koje su preuzele.
