Europa plaća cijenu klimatskih promjena: Suše već ugrožavaju proizvodnju hrane

Sve češće suše i ekstremne temperature više nisu problem ograničen samo na područje Sredozemlja. Pad vodostaja rijeka, smanjeni poljoprivredni prinosi i nestašica vode bilježe se u sve većem dijelu Europe, zbog čega Europska agencija za okoliš (EEA) upozorava da će odgađanje prilagođavanja klimatskim promjenama u budućnosti donijeti znatno veće troškove.

Prema upozorenjima EEA-e, posljedice bi posebno mogle biti vidljive u poljoprivredi. Ekstremne vrućine i sve manja dostupnost vode mogle bi dovesti do toga da uzgoj pojedinih kultura u najsušnijim područjima Sredozemlja više ne bude održiv.

Izvršna direktorica EEA-e Leena Ylä-Mononen u intervjuu za European Newsroom (ENR) upozorila je da ni povećano navodnjavanje neće moći riješiti problem u područjima koja se već suočavaju s nedostatkom vode.

"Neke poljoprivredne kulture više neće moći rasti, osobito u najsušnijim dijelovima Sredozemlja i južne Europe. Pritom ni intenzivnije navodnjavanje neće biti rješenje zbog sve veće nestašice vode, pa bi pojedine poljoprivredne površine u Europi mogle trajno izgubiti svoju svrhu", naglasila je Ylä-Mononen.

Ugrožena i sigurnost hrane ove zime

Posljedice klimatskih ekstrema već su vidljive širom kontinenta. Prema riječima čelnice EEA-e, proteklo ljeto ponudilo je "najjasniji mogući prikaz" onoga s čime bi se Europa mogla suočavati u budućnosti.

"Teške suše poremetile su poljoprivredu, promet i energetsku infrastrukturu. Svjedočili smo i toplinskim valovima koji su ostavili goleme posljedice na infrastrukturu, ali i na zdravlje i dobrobit ljudi. Žetve kasne i daju manje prinose, zbog čega bismo se već ove zime mogli suočiti s problemima u opskrbi hranom", upozorava Ylä-Mononen.

Problem više nije karakterističan samo za južne dijelove kontinenta. Tokom ove godine suša je snažno pogodila Ukrajinu i Mađarsku, dok su neuobičajeno sušni periodi zabilježeni i u Velikoj Britaniji, ali i Finskoj.

Istovremeno, klimatske promjene mogle bi omogućiti uzgoj određenih novih kultura na sjeveru Europe. Međutim, prema procjenama, takve promjene neće biti dovoljne da nadoknade gubitke koje u drugim dijelovima kontinenta izazivaju sve češće suše, poplave i druge ekstremne vremenske pojave.

Prilagođavanje će zahtijevati milijarde eura godišnje

Ylä-Mononen smatra da europske vlasti klimatske rizike moraju posmatrati dugoročno, odnosno u periodu od narednih deset, 20 ili čak 50 godina, umjesto da odluke prvenstveno vežu za kratke političke cikluse.

"Kratkoročno razmišljanje nam neće pomoći. Prilagodba klimatskim promjenama više ne smije biti opcija kojom se bavimo samo kada u proračunu ostane novca. Štete se već događaju, a mnoge od njih mogle su se izbjeći ranijim ulaganjima", poručila je.

Na ozbiljnost situacije ukazuju i podaci Zajedničkog istraživačkog centra EU-a, prema kojima je sušom zahvaćena čak polovina teritorije Europske unije i Velike Britanije.

Podaci EEA-e pokazuju i da su suša, obilne kiše, mraz i tuča odgovorni za 80 posto svih poljoprivrednih gubitaka u EU. Najveći udio pripada suši, 54 posto, dok obilne kiše učestvuju sa 21 posto, mraz sa 16, a tuča sa devet posto.

Finansijski teret prilagođavanja mogao bi biti veoma visok. U zavisnosti od toga koliko će porasti prosječna globalna temperatura, procjenjuje se da će do 2050. godine samo za prilagođavanje sektora prometa, energetike i poljoprivrede biti potrebno između 53 i 137 milijardi eura godišnje.

Europa će zbog toga, kako navodi ENR, morati istovremeno smanjivati štetne emisije i ubrzavati pripreme za posljedice klimatskih promjena koje više nije moguće u potpunosti izbjeći.