
Foto: Generirano uz pomoć AI
07.09.2026 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Evropska komisija potvrdila je da nova plinska infrastruktura nije prihvatljiva za ključne fondove EU, što isključuje Južnu interkonekciju.
Evropska komisija potvrdila je da ulaganja u plinsku infrastrukturu više nisu prihvatljiva za finansiranje iz ključnih evropskih instrumenata, čime je praktično isključena mogućnost evropskog novca za Južnu plinsku interkonekciju u BiH. Umjesto novih projekata vezanih za fosilna goriva, Brisel poziva BiH da prednost daje obnovljivim izvorima energije.
Povjerenik Evropske komisije za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen iznio je ovaj stav u odgovoru na parlamentarno pitanje grupe zastupnika u Evropskom parlamentu koje se odnosilo na Južnu plinsku interkonekciju.
Iz Komisije su naglasili da je Evropska unija najveći pružatelj finansijske podrške energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine, ali da se evropskim sredstvima neće finansirati ulaganja u plinsku infrastrukturu.
Projekti koji se odnose na fosilna goriva više nisu prihvatljivi za finansiranje iz Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan i Okvira za ulaganja, niti mogu biti određeni kao prioritetni projekti u okviru TEN-E mreže.
Istovremeno, BiH se potiče da prednost daje obnovljivim izvorima energije, uključujući njihovo korištenje u sistemima daljinskog grijanja.
Upozorenja stizala i prije usvajanja zakona
Evropska komisija ranije se nije službeno izjašnjavala o samom projektu Južne plinske interkonekcije. Međutim, šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca prije usvajanja zakona u aprilu upozoravao je domaće vlasti na nedostatak konsultacija s evropskim institucijama i moguće posljedice po buduće finansiranje.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH smatra da posljednji odgovor Komisije nije iznenađenje.
"Ovo me podsjeća na situaciju koju smo imali sa planovima za izgradnju Bloka 7 u Termoelektrani Tuzla. I tada je Komisija upozoravala naše vlasti da ne ulaze u avanturu koja nije u skladu sa preuzetim obavezama dekarbonizacije", kazao je Žiško.
Prema njegovim riječima, ignorisanje tadašnjih upozorenja rezultiralo je izgubljenim vremenom i novcem, a smatra da bi se sličan scenarij mogao ponoviti i kod Južne interkonekcije.
Upozoravaju na finansijski rizik
Pippa Gallop iz organizacije Bankwatch smatra da je politika EU posljednjih godina dovoljno jasna kada je riječ o finansiranju nove plinske infrastrukture.
Prema njenoj ocjeni, BiH se izlaže značajnom finansijskom riziku ukoliko se dugoročno veže za fosilna goriva u trenutku kada EU, kao jedan od glavnih međunarodnih partnera zemlje u energetskoj tranziciji, takva ulaganja više ne želi finansijski podržavati.
Gallop je iznijela i znatno oštriju kritiku samog projekta, tvrdeći da Južnu plinsku interkonekciju ne smatra projektom energetske tranzicije.
"Svaki donosilac odluka kojem je stalo do budućnosti Bosne i Hercegovine trebao bi se ozbiljno posvetiti pravoj energetskoj tranziciji zasnovanoj na održivim oblicima obnovljive energije, toplinskim pumpama i poboljšanjima mreže", poručila je Gallop.
Evropski parlamentarci problematizirali i izbor kompanije
Pitanje pred Evropskom komisijom otvorila je grupa evropskih parlamentaraca predvođena Thomasom Waitzom i Tineke Strik u junu 2026. godine.
Od Komisije su zatražili da se izjasni o izmjenama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji koje su usvojene u aprilu.
Parlamentarci su izrazili zabrinutost zbog načina izbora kompanije koja bi trebala voditi ovaj kapitalni projekt, navodeći da nije proveden javni natječaj. Problematičnim su ocijenili i to što su zakonske izmjene usvojene po hitnom postupku, bez javne rasprave i šireg savjetovanja sa zainteresiranim stranama.
Najnoviji odgovor iz Brisela tako prije svega razjašnjava finansijsku poziciju EU: bez obzira na daljnju političku i institucionalnu sudbinu Južne plinske interkonekcije, evropska sredstva namijenjena energetskoj tranziciji neće biti izvor finansiranja nove plinske infrastrukture.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.