Island rekao "ne" Europskoj uniji: Protiv nastavka pregovora 52,8 posto birača

Građani Islanda na referendumu održanom tokom vikenda odbacili su prijedlog da njihova zemlja ponovo pokrene pregovore o pristupanju Europskoj uniji. Protiv nastavka pregovora glasalo je 52,8 posto birača, dok ih je 47,2 posto podržalo tu inicijativu.

Prema rezultatima koje je u nedjelju ujutro objavio islandski javni servis RÚV, razlika između dvije opcije iznosila je približno 12.600 glasova, prenosi Politico.

Referendum je privukao veliki broj birača. U zemlji koja ima gotovo 400.000 stanovnika na glasanje je izašlo 82,5 posto građana s pravom glasa.

Rezultati su pokazali i izražene geografske razlike. Dok je nastavak pregovora s EU imao značajnu podršku u glavnom gradu Reykjavíku, protivnici te inicijative odnijeli su prevagu u ruralnim dijelovima zemlje.

Protivnici članstva: Rezultat je jasan

Guðlaugur Þór Þórðarson, zastupnik konzervativne Stranke nezavisnosti koja se protivila nastavku pregovora, rezultat je ocijenio jasnom porukom birača.

"Nevjerovatno je vidjeti snagu građana širom zemlje", rekao je Þórðarson.

Bivši islandski ministar vanjskih poslova smatra da ishod referenduma pokazuje kakav je stav većine prema članstvu.

"Ovi rezultati su veoma jasni. Islanđani ne žele da Island pristupi Europskoj uniji", kazao je.

Iz kabineta premijerke do trenutka objavljivanja izvornog članka nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Na rezultate glasanja reagirali su i poznati euroskeptični političari iz drugih europskih država.

Francuska krajnje desna političarka Marine Le Pen navela je na platformi X da su građani Islanda podsjetili na, kako je ocijenila, očiglednu činjenicu – da članstvo u EU "nije prirodni horizont svake europske demokratije".

"U trenutku kada pojedini zagovaraju veći federalizam i prenošenje suvereniteta na Europsku komisiju, ovo glasanje podsjeća nas da je moguća i drugačija Europa – Europa slobodnih, suverenih država koje dobrovoljno sarađuju u pitanjima od zajedničkog interesa", napisala je Le Pen.

Oglasio se i lider britanske stranke Reform UK Nigel Farage, poznat po euroskeptičnim stavovima.

"Čestitam Islandu što je glasao za očuvanje svoje nezavisnosti", napisao je Farage na X-u.

Pregovori počeli nakon finansijske krize

Pitanje članstva Islanda u EU nije novo. Zemlja je pristupne pregovore prvi put pokrenula 2009. godine, nakon finansijske krize koja je snažno pogodila islandski finansijski sektor.

Pregovori nisu donijeli konačan rezultat, a 2015. godine su definitivno obustavljeni. Među pitanjima koja su otežavala postizanje dogovora bile su i nesuglasice u vezi s ribolovnim kvotama, što je za Island posebno važno zbog značaja ribarstva za njegovu ekonomiju.

Nakon dolaska na vlast krajem 2024. godine, vlada koju predvodi socijaldemokratska premijerka Kristrún Frostadóttir obećala je da će građanima omogućiti da se na referendumu izjasne o ponovnom otvaranju pregovora.

Frostadóttir je kao jedan od argumenata za približavanje EU isticala ekonomsku sigurnost. Prema njenom stavu, članstvo bi Islandu moglo pružiti veću zaštitu od bilateralnih carina, s kojima se mala ekonomija teže može samostalno nositi.

Ribarstvo i euro među ključnim pitanjima

Referendumu je prethodila višemjesečna javna rasprava, a ankete neposredno prije glasanja pokazivale su gotovo potpuno podijeljeno biračko tijelo.

Jedno od najvažnijih pitanja za protivnike nastavka pregovora bilo je očuvanje kontrole nad bogatim ribolovnim područjima uz islandsku obalu.

Zagovornici približavanja EU, s druge strane, kao jednu od potencijalnih prednosti isticali su mogućnost uvođenja eura, što bi, prema njihovom mišljenju, moglo donijeti veću valutnu stabilnost. Kao argument navodili su i potrebu snažnijeg povezivanja s kontinentalnom Europom u okolnostima u kojima američki predsjednik Donald Trump uvodi carine saveznicima i prijeti preuzimanjem obližnjeg Grenlanda.

Samo 48 sati prije održavanja referenduma Frostadóttir je tokom televizijske debate poručila da su se međunarodne okolnosti značajno promijenile.

"Nije tajna da se situacija u proteklih godinu i po dana znatno promijenila. Vidimo da Sjedinjene Američke Države koriste carine kao instrument trgovinske prisile i kao oružje", kazala je Frostadóttir.

Protivnici nastavka pregovora, među kojima je i predsjednica konzervativne Stranke nezavisnosti Guðrún Hafsteinsdóttir, zastupali su stav da je za Island povoljnije da samostalno određuje svoj pravac, uz zadržavanje članstva u Europskom ekonomskom prostoru.