Ko će ubuduće dobijati tendere u EU? Traži se prednost za „zelene" kompanije

Široka koalicija poslovnih udruženja i organizacija civilnog društva pozvala je Europsku komisiju da uvede obavezne kriterije koji bi u javnim nabavkama davali prednost proizvodima s manjim ugljičnim otiskom. Cilj je povećati potražnju za takvim proizvodima i javne nabavke snažnije povezati s industrijskom strategijom Europe.

Iza inicijative stoji 26 kompanija i organizacija civilnog društva koje predstavljaju više od 11.500 preduzeća. Od Europske komisije traže da kriteriji povezani sa smanjenjem emisija postanu obavezan dio pravila EU o javnim nabavkama, čija se revizija očekuje 9. septembra.

U pismu upućenom Komisiji 18. augusta, čiju je izradu predvodio italijanski think tank za klimatske promjene ECCO, potpisnici navode da javne institucije godišnje na nabavke troše približno 2,5 biliona eura, što odgovara iznosu od oko 16 posto bruto domaćeg proizvoda EU.

Prema njihovoj ocjeni, taj finansijski potencijal trenutno se ne koristi dovoljno za stvaranje tržišta za čistije proizvode i tehnologije. Ukazuju i na svojevrsni nesklad u europskoj politici: od kompanija se očekuje dekarbonizacija poslovanja, dok tržišni uslovi ne pružaju uvijek odgovarajuću prednost onima koji ulažu u smanjenje emisija.

"Javne nabavke imaju potencijal da pošalju jasne signale tržištu i podrže širu primjenu održivijih tehnologija i proizvodnih procesa. Međutim, taj potencijal i dalje je samo djelimično iskorišten", navodi se u pismu.

Španija je, oslanjajući se na svoju poziciju u oblasti obnovljivih izvora energije, posljednjih godina nastojala izgraditi status budućeg europskog lidera u proizvodnji zelenog vodika. Međutim, dio stručnjaka iz energetskog sektora upozorava na potrebu za oprezom pri ubrzanom razvoju industrije koja bi zahtijevala veliko povećanje dostupnosti električne energije bez emisija ugljika, proizvedene iz izvora poput vjetra i sunca.

Koalicija traži obavezne zelene kriterije

Potpisnici inicijative smatraju da je najniža cijena i dalje previše dominantan faktor pri dodjeli javnih ugovora. Istovremeno, zeleni kriteriji uvedeni 2024. godine kroz Akt o industriji s nultom neto stopom emisija često nisu obavezni, a države članice primjenjuju ih na različite načine.

Takva neujednačenost, prema njihovom stavu, onemogućava da javne nabavke postanu pouzdan tržišni signal europskoj industriji.

Koalicija smatra da bi dosljedno davanje prednosti čeliku s manjim emisijama, održivijim građevinskim materijalima, tehnologijama i drugim proizvodima kompanijama pružilo znatno snažniji komercijalni razlog za ulaganja u dekarbonizaciju.

Inicijativa dolazi u vrijeme kada zakonodavci EU raspravljaju o Aktu o industrijskom akceleratoru, koji je izazvao podjele zbog uvođenja principa "Made in Europe" u javne nabavke i programe javne podrške. Namjera je smanjiti dominantnu poziciju Sjedinjenih Američkih Država i Kine u pojedinim oblastima te istovremeno podstaći oporavak industrijskog sektora EU i energetsku tranziciju.

Traže napuštanje kriterija najniže cijene

Jedan od zahtjeva koalicije odnosi se na postepeno ukidanje prakse prema kojoj se javni ugovori dodjeljuju isključivo na osnovu najniže ponuđene cijene. Umjesto toga, od Bruxellesa se traži da standard postane širi princip "ekonomski najpovoljnije ponude".

Takav pristup omogućio bi javnim institucijama da, osim troškova, prilikom izbora ponuđača uzimaju u obzir emisije ugljika i druge relevantne kriterije.

Potpisnici predlažu i povezivanje javnih nabavki s postojećim klimatskim propisima EU. Za utvrđivanje emisija mogle bi se koristiti metodologije koje već postoje u okviru europskog sistema trgovanja emisijama ili mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika. Time bi podaci o emisijama mogli biti lakše uporedivi, bez uvođenja dodatnog sistema izvještavanja za kompanije.

"Kako bi se tržištu olakodilo prilagođavanje, osigurala pravna sigurnost i spriječila fragmentacija, ove zahtjeve trebalo bi uvoditi postepeno i strukturirati ih tako da postoji jasna razlika između osnovnih obaveznih minimalnih kriterija, koji bi služili kao prag za ispunjavanje uslova, i dodatnih kriterija za nagrađivanje, kojima bi se podsticalo premašivanje propisanih standarda i kontinuirane inovacije", navodi se u pismu.

Koalicija, osim ekoloških standarda, traži da buduća pravila javnih nabavki obuhvate i socijalne kriterije. Prema njihovom prijedlogu, javni ugovori ne bi trebali biti dodjeljivani dobavljačima čiji se poslovni modeli oslanjaju na loše uslove rada ili zloupotrebe radnika u drugim dijelovima globalnih lanaca snabdijevanja.