Turizam trpi zbog rata i sigurnosnih rizika: Sedam članica EU traži pomoć

Sedam država članica Europske unije zatražilo je da se u narednom dugoročnom budžetu EU osiguraju sredstva za pomoć turističkom sektoru u područjima koja osjećaju posljedice sigurnosne krize i blizine Rusije, Bjelorusije i Ukrajine.

Bugarska, Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska, Rumunija i Slovačka žele da dio sredstava iz predloženog Višegodišnjeg finansijskog okvira (MFF), vrijednog dva biliona eura, bude usmjeren hotelima, turističkim kompanijama i drugim poslovnim subjektima pogođenim geopolitičkim okolnostima.

Ministri turizma i finansija ovih zemalja uputili su pismo europskim komesarima Apostolosu Tzitzikostasu i Raffaeleu Fittu, upozoravajući da su rat u Ukrajini i sigurnosni rizici negativno utjecali na turistička kretanja.

"Turistički promet značajno je smanjen u većini ovih regija", navodi se u pismu.

Posebno su ukazali na probleme malih i srednjih preduzeća.

"Osim toga, mala i srednja preduzeća suočavaju se sa smanjenim povjerenjem investitora, povećanom neizvjesnošću poslovanja i ograničenim pristupom finansiranju u trenutku kada su sezonski prihodi ključni za njihovo poslovanje tokom cijele godine", naveli su ministri.

Od Europske komisije očekuju da specifične probleme pograničnih područja uzme u obzir prilikom izrade nove Strategije EU za održivi turizam.

"Ostajemo posvećeni zajedničkom radu s Komisijom na izgradnji otpornog, konkurentnog i održivog turističkog sektora u svim regijama Europske unije", poručili su.

Latvija bilježi pad prometa

Latvija je jedan od primjera posljedica koje sigurnosna situacija ostavlja na turizam. Parlamentarni sekretar latvijskog Ministarstva ekonomije Jurģis Miezainis kazao je za Euronews da ulasci bespilotnih letjelica u zračni prostor zemlje stvaraju osjećaj nesigurnosti i među stanovništvom i među stranim gostima.

"Ovi upadi dronova snažno utječu na turistički sektor jer je turizam u velikoj mjeri zasnovan na emocijama", kazao je Miezainis.

Prema njegovim riječima, nakon takvih incidenata dolazi do otkazivanja hotelskih rezervacija i događaja, što direktno smanjuje prihode malih i srednjih preduzeća.

Istraživanje Turističkog udruženja Latgale, provedeno među 94 turistička i ugostiteljska subjekta, pokazalo je da je 72 posto ispitanika u junu 2026. zabilježilo pad prometa i broja gostiju u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Petina ispitanih navela je da su im prihodi smanjeni najmanje za polovinu.

Na turističke rezultate, osim sigurnosnih okolnosti, utječu i drugi faktori, uključujući više cijene avionskih karata. Latvija je nakon početka rata izgubila i značajan dio gostiju iz Rusije i Bjelorusije.

"Prije početka invazije bilo je dosta posjetilaca iz Rusije i Bjelorusije zbog blizine granice, od čega je turistički sektor imao određenu korist. Ipak, sada moramo biti svjesni postojećih rizika", rekao je Miezainis.

Latvija zato pokušava privući goste s novih tržišta, među kojima su Japan, Kanada i Sjedinjene Američke Države, te sarađuje s kruzerskim kompanijama. Miezainis, međutim, smatra da nacionalne mjere nisu dovoljne i da je potrebno rješenje na nivou EU.

Brisel priprema novu strategiju

Podaci UN-ove Svjetske turističke organizacije također pokazuju posljedice geopolitičkih okolnosti. Latvija je 2022. imala 38 posto manje turista nego 2019. godine, dok je u Sloveniji pad iznosio 42, a u Finskoj 36 posto.

Europska komisija je u izvještaju o koheziji također navela da je ruska agresija na Ukrajinu u pojedinim regijama dovela do snažnog pada investicija, trgovine i ekonomskih aktivnosti, uključujući turizam, kao i do novih ekonomskih prepreka i gubitka radnih mjesta.

Iz Europske komisije potvrdili su da su zaprimili pismo sedam država i da će na njega odgovoriti. Dodali su da se prilikom pripreme nove europske strategije turizma razmatraju izazovi s kojima se suočava sektor širom EU, uključujući probleme pograničnih regija.