Europljani žele snažniju EU, ali većina smatra da kontinent ide u pogrešnom smjeru

Velika većina građana želi snažnu, ujedinjenu i samostalniju Europu, ali istovremeno sumnja da je takvu budućnost moguće ostvariti. Novo istraživanje pokazuje da se širom kontinenta produbljuje kriza povjerenja, što stvara prostor za jačanje krajnje desnih narativa o slabljenju i propadanju Europe.

Takvu sliku daje izvještaj zasnovan na 5.800 intervjua provedenih u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji, uz analizu načina na koji se o Europi govori u političkom i medijskom prostoru 15 zemalja.

Rezultati ukazuju na javnost koja i dalje ima velike ambicije kada je riječ o budućnosti kontinenta, ali je istovremeno sve manje uvjerena da ih europske institucije i politički lideri mogu ostvariti.

Većina smatra da Europa nazaduje

Čak 68 posto ispitanika sadašnje stanje u Europi povezuje s općim pogoršanjem prilika ili gubitkom osjećaja normalnosti. Nasuprot tome, samo 12 posto smatra da je aktuelni period vrijeme europskog buđenja i obnove.

Građani prepoznaju i glavne probleme s kojima se kontinent suočava. Rat je kao veliki izazov izdvojilo 43 posto ispitanika, ekonomske pritiske 33 posto, dok je 29 posto ukazalo na potrebu za većom međunarodnom autonomijom Europe.

Međutim, čak 74 posto smatra da se Europa s tim izazovima ne nosi dobro, dok 56 posto vjeruje da je njena budućnost ugrožena.

Uprkos pesimizmu, rezultati ne pokazuju da građani žele slabiju europsku saradnju. Naprotiv, 73 posto ispitanika ima jasnu viziju snažnije Europe. Njih 35 posto želi veće jedinstvo i političku integraciju, 28 posto mir i sigurnost, a 19 posto prosperitet. Tek 13 posto priželjkuje manje europske integracije ili raspad Europske unije.

Želja za snažnijom Europom nije nestala

Autor istraživanja Pawel Zerka, viši saradnik think tanka Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), smatra da ključni problem nije u tome što su građani odustali od ideje snažnije Europe.

"Nije problem u tome što su prestali željeti snažniju Europu, već u tome što više ne vjeruju da je to ostvarivo", kazao je Zerka.

Prema njegovim riječima, upravo tu nastaje svojevrsni jaz između onoga što građani žele i onoga što smatraju realno mogućim.

"Ljudi mogu zamisliti kakvu Europu žele, ali teško mogu zamisliti uvjerljiv put od mjesta na kojem se ona danas nalazi do onoga gdje žele da bude. To su pitanja politike, a ne samo komunikacije."

Uoči godišnjeg govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije u Briselu, Zerka ocjenjuje da su Europskoj uniji potrebna "manje velika obećanja", a više "dokaza o smjeru kretanja".

Građani cijene Europu, ali ne vjeruju u njenu budućnost

U istraživanju su navedena i iskustva građana iz različitih europskih država.

"Redovno osjećam olakšanje što živim u Europi. Nije savršena i neke stvari idu u pogrešnom smjeru, ali nijedna regija na svijetu nije sigurnija, slobodnija i demokratičnija", kazao je jedan ispitanik iz Njemačke.

Kao najveće izazove kontinenta naveo je klimatsku krizu i krajnje desne stranke, ali smatra da se nijedan od tih problema ne rješava dovoljno efikasno.

"Izbori su previše usmjereni na ovdje i sada, a premalo na budućnost", rekao je. Na pitanje kakvu bi Europu želio vidjeti za 20 godina, odgovorio je da bi trebala biti "slobodna, demokratska, održiva, manje zadužena, politički više lijevo [i] mirna". Kada je upitan vjeruje li da će se to zaista dogoditi, njegov odgovor bio je: "Ne."

Četiri grupe europskih birača

Autori istraživanja podijelili su birače u četiri kategorije na osnovu njihovog odnosa prema Europi i njenoj budućnosti.

Takozvani "Pozitivni", koji čine 19 posto ispitanika, čvrsto podržavaju europski projekat i aktuelne krize vide kao priliku za stvaranje snažnije i integriranije Unije. Najbrojniju grupu, sa 39 posto, čine "Negativni", odnosno građani koji smatraju da su najbolji dani Europe već prošli.

U Francuskoj, Njemačkoj i Italiji gotovo polovina ispitanika pripada ovoj grupi. Među njima su i gotovo svi ispitanici koji su glasali za stranke radikalne desnice, poput njemačkog AfD-a, francuskog RN-a, nizozemskog PVV-a i Reform UK-a.

Čak 83 posto pripadnika ove kategorije o Europi govori kroz prizmu gubitka i propadanja. "Isključeni" čine 12 posto ispitanika i uglavnom su politički apatični, dok europske integracije doživljavaju kao nešto udaljeno od svakodnevnog života.

Preostalih 31 posto svrstano je među "Nesigurne". Oni uglavnom dijele proeuropske vrijednosti, ali sumnjaju u sposobnost Europe da odlučno djeluje, zaštiti svoje građane i odbrani vrijednosti na kojima počiva.

Sporost i geopolitička slabost među najvećim zamjerkama

Gotovo trećina svih ispitanika, odnosno 32 posto, u svojim odgovorima spomenula je sporost Europe.

Jedan mladi Poljak, rođen tokom 2000-ih, svoj stav je sažeo riječima: "EU u osnovi mnogo raspravlja, ali ništa ne radi."

Česta zamjerka odnosi se i na sposobnost Unije da zaštiti vlastite interese kada se suoči s moćnim međunarodnim akterima. O tome je govorilo 30 posto ispitanika, a nedavni tarifni ustupci američkom predsjedniku Donaldu Trumpu za mnoge su postali simbol takve slabosti.

Zerka smatra da bi upravo grupa "Nesigurnih" mogla biti presudna za budući politički pravac Europe.

"Lideri imaju tendenciju da propovijedaju Pozitivnima ili da se povinuju Negativnima", rekao je Zerka, dodajući da je upravo među "nesigurnima" još otvoreno pitanje kakvo će biti njihovo uvjerenje u budućnost Europe.

Za razliku od čvrstih euroskeptika, ti građani i dalje imaju snažnu emocionalnu vezu s europskim projektom. Međutim, prema izvještaju, udaljavaju ih institucionalna inertnost, birokratska sporost i percepcija geopolitičke slabosti.

Zerka zaključuje da bi političari, žele li ponovo pridobiti ove birače, morali pokazati da zajedničko europsko djelovanje može ponuditi konkretna rješenja za probleme koji direktno pogađaju građane, od energetske sigurnosti i odbrane do klimatskih promjena i rastućih troškova života.