Više od 80 posto svjetske trgovine odvija se morskim putem, ali sistem koji je decenijama počivao na slobodnoj plovidbi komercijalnih brodova suočava se s ozbiljnim promjenama. Osamnaest vodećih pomorskih država upozorilo je da ratovi, napadi na trgovačke brodove i borba za kontrolu ključnih pomorskih prolaza mijenjaju uslove u kojima funkcionira globalna trgovina.
Kako prenosi Financial Times, upozorenje je uputila Konsultativna grupa za pomorstvo (Consultative Shipping Group – CSG), čije članice prema brodarskim kapacitetima predstavljaju više od petine svjetske trgovine. Među njima su Grčka, Singapur, Danska, Japan, Kanada, Velika Britanija, Nizozemska i Južna Koreja.
Posebnu težinu ovom potezu daje činjenica da je, prema Financial Timesu, riječ o prvom javnom istupu CSG-a od njegovog osnivanja prije više od 60 godina.
"Bez pomorske trgovine, lanci snabdijevanja bi se raspali, a globalna ekonomija kakvu poznajemo naglo bi se zaustavila", upozorilo je 18 država.
Hormuški moreuz pod posebnom pažnjom
Jedno od ključnih pitanja je sloboda plovidbe kroz strateški važne pomorske prolaze. Posebno se izdvaja Hormuški moreuz, kojim je prije rata prolazila približno petina svjetskih zaliha nafte i plina.
Teheran je objavio da je blizu dogovora s Omanom o upravljanju plovidbom tim područjem, a još nije poznato hoće li sporazum uključivati naplatu tranzita.
Mogućnost uvođenja naknade izazvala je zabrinutost brodarske industrije zbog potencijalnog presedana. Strahuje se da bi i druge države koje kontrolišu važne pomorske prolaze mogle pokušati koristiti njihov položaj kao sredstvo ekonomskog ili geopolitičkog pritiska.
CSG upozorava da pomorski pravci sve više postaju "sredstva pritiska i rizika".
Istovremeno, trgovački brodovi sve češće postaju dio geopolitičkih sukoba. Napadi na civilnu plovidbu ne stvaraju samo direktnu štetu već povećavaju troškove osiguranja i transporta, dovode do promjene ruta i produžavaju vrijeme isporuke, što se u konačnici može odraziti i na cijene robe.
"Flota iz sjene" narasla na više od 1.500 tankera
Dodatni problem predstavlja širenje takozvane flote iz sjene, koju čine tankeri koji uglavnom posluju izvan tradicionalnog zapadnog sistema nadzora, finansiranja i osiguranja.
Prema podacima TankerTrackers.com koje prenosi Financial Times, ova flota sada broji više od 1.500 brodova, odnosno gotovo petinu ukupne svjetske flote tankera. Njeno širenje povezano je sa sankcijama koje su SAD, Europska unija i Velika Britanija uvele Rusiji i Iranu.
Rizici takvog sistema postali su vidljivi ovog ljeta, kada je tanker Caroline Bezengi, koji je prevozio oko 800.000 barela ruske nafte, udario u minu kod obale Omana. Brod nije imao tradicionalno P&I osiguranje koje se koristi u međunarodnom pomorskom transportu, pa bi u slučaju većeg zagađenja značajan dio troškova mogao pasti na državu.
Upravo zbog takvih slučajeva 18 pomorskih država smatra da više nije riječ o nizu privremenih i međusobno nepovezanih kriza. Njihova procjena je da se globalna trgovina suočava sa strukturnom promjenom, u kojoj pomorski pravci, brodovi i strateški prolazi sve češće postaju dio geopolitičkog nadmetanja.
S obzirom na to da se više od 80 posto svjetske trgovine prevozi morem, posljedice takvih promjena ne bi ostale ograničene na brodarsku industriju, već bi se mogle prenijeti na lance snabdijevanja, transportne troškove i cijene širom svijeta.
