Borba za baklavu: Turska i Azerbejdžan traže UNESCO zaštitu

Azerbejdžan i Turska zajednički su podnijeli kandidaturu UNESCO-u za upis baklave na listu nematerijalne kulturne baštine.

Ovaj potez izazvao je oštre reakcije zemalja koje ovu prepoznatljivu poslasticu također smatraju neizostavnim dijelom vlastitog kulturnog i historijskog naslijeđa.

Baklava, slatko pecivo napravljeno od slojeva jufke (filo tijesta), punjeno sjeckanim orašastim plodovima i preliveno agdom, popularna je širom Balkana, Bliskog istoka i Kavkaza.

Gotovo svaka zemlja u ovim regijama ima svoju verziju i priču o njenom porijeklu, što redovno otvara debate o kulturnom vlasništvu.

Gastronacionalizam i spor oko porijekla

Rasprava o "nacionalizaciji" baklave intenzivirala se još 2013. godine, kada je Evropska komisija zaštitila naziv "Antep Baklavası" kao proizvod sa zaštićenom geografskom oznakom, što je donijelo veliko priznanje turskom gradu Gaziantepu.

Dok turski historičari tvrde da je moderna verzija ove slastice nastala u osmanskom Istanbulu, grčki istraživači njene korijene pronalaze još u Vizantijskom carstvu.

Diplomatska borba dobila je novi epilog kada su grčki zastupnici u Evropskom parlamentu podnijeli zvaničan zahtjev kojim se traži potvrda grčkog porijekla baklave, izražavajući otvorenu zabrinutost zbog zajedničke kandidature Turske i Azerbejdžana.

Stručnjaci ovu pojavu nazivaju gastronacionalizmom – fenomenom gdje se hrana koristi kao snažno sredstvo za izgradnju nacionalnog identiteta i jačanje političkog utjecaja na međunarodnoj sceni.

UNESCO kao politički alat i pečat prestiža

Na prostoru bivšeg Osmanskog carstva brojna tradicionalna jela predmet su žestokih sporova. Države sve češće traže UNESCO priznanje kako bi osigurale međunarodnu potvrdu kulturne povezanosti s određenim jelima.

Slične rasprave ranije su se vodile oko tradicionalnog hljeba lavaša između Armenije i Azerbejdžana, kao i oko pripreme dolme. Najnoviji u nizu sporova odnosi se i na supu patsa (u Turskoj poznatu kao iškembe), za koju grčki ugostitelji traže zaštitu, što turska strana oštro osporava.

Iako UNESCO status uglavnom nema direktne finansijske efekte, stručnjaci iz oblasti antropologije ističu da države baštinu koriste kao politički alat za vidljivost, prestiž i brendiranje.

Hoće li baklava zvanično dobiti UNESCO priznanje kao zajedničko dobro Azerbejdžana i Turske, biće poznato nakon zasjedanja ove organizacije u decembru.