Iako je Vijeće ministara BiH usvojenim politikama osiguralo liberalizaciju tržišta telekomunikacionih usluga i pored toga, ni Vijeće ministara BiH ni većina institucija BiH ne preduzimaju potrebne aktivnosti kako bi ostvarile pogodnosti koje proizilaze za potrošače u procesu liberalizacije, a koje se ogledaju u kvalitetnijim uslugama ili nižim cijenama, pokazala je revizija učinka na temu "Upravljanje troškovima fiksne i mobilne telefonije u institucijama BiH".
Utvrđeno je da se izdaci za telefonske usluge u institucijama BiH ne planiraju na bazi stvarnih potreba i tržišnih kretanja.
Revizija koja obuhvata vremenski period od 2015. do 2021. godine provedena je sa ciljem ispitivanja da li postojeći aranžmani korištenja telefonskih usluga u institucijama BiH osiguravaju ekonomičnu i efikasnu potrošnju budžetskih sredstava.
Osim što nisu osigurale planiranje troškova u skladu sa tržišnim kretanjima i potrebama, revizija je pokazala da institucije BiH, prilikom nabavke usluga telefonije, ne koriste ni pogodnosti koje proizlaze za potrošače u procesu liberalizacije tržišta i ekonomiji obima.
Loša iskorištenost paketa
Iako je Vijeće ministara BiH svojim aktivnostima prije nekoliko godina uspjelo da značajno smanji troškove telefona u institucijama BiH, studija pokazuje da promjene koje su se u međuvremenu desile na tržištu ukazuju na mogućnost ostvarivanja ekonomičnijeg i efikasnijeg upravljanja ovim troškovima.
Analizirala se iskorištenost kupljenih paketa usluga mobilne telefonije na uzorku od pet institucija, kako bi se na osnovu historijskih podataka stekao uvid u stvarne potrebe u pogledu količina telefonskog saobraćaja za lica koja imaju pravo na korištenje mobilnih telefona. Rezultati analize pokazuju da je iskorištenost kupljenih usluga mobilne telefonije (pozivi, internet, SMS) kreće ispod jedne petine.
"Minstarstvo finansija i trezora BiH, kao nadležna institucija za izradu budžeta institucija BiH i na čiji prijedlog je Vijeće ministara BiH usvojilo Pravilnik o korištenju telefona, nije provodio periodične analize kretanja cijena i troškova telefonskih usluga i na bazi rezultata analiza osigurao planiranje troškova za ove vrste usluga u institucijama BiH", piše u izvještaju.
Iz prethodnog grafikona se može vidjeti da se iskorištenost kupljenih usluga u okviru paketa mobilne telefonije (mobilna, internet i SMS) u institucijama iz uzorka kreće od 1 do 43 %. Najveća iskorištenost 42% konstatovana je u AJN-u gdje su zaposleni sa pravom na korištenje mobilnih telefona iskoristili preko 40% minuta razgovora i interneta u sklopu kupljenih paketa usluga na godišnjem nivou. Najniža iskorištenost je konstatovana u КS-u, 3% za mobilni internet i 5% za razgovore.
"Ovdje je potrebno naglasiti da se tokom provođenja revizije nije moglo utvrditi da su sve minute razgovora, količine interneta i broj SMS-ova bili korišćeni isključivo u službene svrhe. Jedan od razloga za dobru iskorišćenost paketa u AJN-u leži i odabiru paketa sa nižim cijenama. U sklopu ovih paketa se nudi manji broj besplatnih minuta i količine interneta", navode revizori.
Ured je analizirao iskorištenost kupljenih paketa usluga mobilne telefonije u institucijama BiH Analizirane su iskorištene minute, internet i SMS-ovi sa računa iz 2021. godine. Analizirani su mjesečni računi za 81 lice iz institucija iz uzorka koje je imalo pravo na korištenje mobilnog telefona, ukupno 904 računa. Rezultati su pokazali da je iskorištenost SMS-ova 2,4 posto, poziva 13,5 posto, a interneta 20 posto.
Dodaju da se uslijed odsustva analize potreba u institucijama BiH, koriste pretplatnički paketi mobilne telefonije koji su iznad stvarnih potreba što ima za posljedicu neekonomično trošenje budžetskih sredstava. I pored činjenice da je tržište telekomunikacija otvoreno za konkurenciju, većina institucija ne koristi tržišne pogodnosti niti pogodnosti ekonomije obima tamo gdje je to primjenjivo.
Većina institucija BiH ne provodi postupak javnih nabavki telefonskih usluga
I pored činjenice da je tržište telekomunikacija otvoreno za konkurenciju, većina institucija ne koristi tržišne pogodnosti niti pogodnosti ekonomije obima tamo gdje je to primjenjivo. Na ovaj način institucije BiH propuštaju priliku da iskoriste pogodnosti koje proizilaze iz liberalizacije tržišta telekomunikacionih usluga i osiguraju ekonomično i efikasno korištenje budžetskih sredstava za nabavku telefonskih usluga.
Većina institucija BiH ne koristi pogodnosti liberalizacije tržišta ni ekonomije obima prilikom nabavke usluga mobilne telefonije.
Institucije BiH koje su provodile postupak javne nabavke su ostvarile niz pogodnosti poput veće količine mobilnog interneta, besplatnih minuta razgovora do nižih cijena razgovora
Također, većina institucija BiH ne provodi postupak javne nabavke ni za usluge fiksne telefonije.
Od 58 institucija, koje nisu provodile javne nabavke, samo je devet njih preduzimalo inicijative kako bi dobile dodatne pogodnosti od operatera čije usluge koriste već dugi niz godina. Većina institucija, od ovih devet, su navele da su ostvarile pogodnosti u vidu dodatnih besplatnih minuta. Preostalih 49 institucija koje su izdvojile oko 7,5 miliona КM za usluge fiksne telefonije u proteklih pet godina nisu provodile postupak javne nabavke, niti su preduzimale inicijative kako bi ostvarile pogodnosti.
"Posljedice nabavke usluga telefonije bez provođenja postupka javne nabavke se ogledaju u neekonomičnom i neefikasnom korištenju budžetskih sredstava. Osim toga, postojeći aranžmani nabavke su u suprotnosti i sa ciljevima politika u oblasti liberalizacije tržišta telekomunikacija", smatraju revizori.
Ured za reviziju je, u cilju osiguranja planiranja troškova u skladu sa stvarnim potrebama i kretanjem cijena na tržištu, kao i maksimiziranja koristi od liberalizacije tržišta telekomunikacionih usluga, uputio je preporuke Vijeću ministara BiH, Ministarstvu finansija i trezora BiH i institucijama BiH.
Realizacija preporuka trebala bi da doprinese ekonomičnijem i efikasnijem korištenju budžetskih sredstava za usluge fiksne i mobilne telefonije.
S.B.
