BiH među šampionima po "odlivu mozgova"

BiH je po "odlivu mozgova", odnosno procentu odlaska studenata i visokoobrazovanih kadrova u inostranstvo, peta najgora zemlja u svijetu, pokazao je zadnji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

Prema toj analizi, BiH je smještena na 140. mjesto od 144 rangirane zemlje svijeta, a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir.

Iako ne postoje podaci o broju studenata i diplomiranih građana koji su napustili BiH, na osnovu ukupne migracije i odricanja bh. državljanstva, može se zaključiti da se "odliv mozgova" u poslijeratnom periodu mjeri desetinama hiljada.

Jedan od njih je tridesetogodišnji Banjalučanin Borislav Tadić, koji je našu zemlju napustio 2004. godine s namjerom, kako sam ističe, da se brzo vrati. Međutim, nakon što je diplomirao, a onda i magistrirao na Tehničkom univerzitetu u Gracu u Austriji, otvorio mu se prostor za razvoj karijere u inostranstvu. Tu priliku je obilato iskoristio. Proteklih godina bio je angažovan u više od 17 zemalja i u nekim od najpoznatijih kompanija kao što su "Siemens", "Magna", "Detecon", te u Ujedinjenim nacijama.

Borislav je od 2009. do prošle godine živio i radio u Švajcarskoj, da bi se onda preselio u Njemačku, gdje je sada direktor za internacionalnu tehnološku sigurnost u "Deutsche Telekomu", zadužen za sve kompanije u vlasništvu grupacije u Evropi i SAD.

"Primarni razlozi mog ostanka u zapadnoj Evropi nakon studija su motivacija za završetkom doktorata na nekom renomiranom evropskom univerzitetu i perspektive razvoja karijere. Međunarodno poslovno iskustvo u nizu različitih sektora i mreža kontakata na nivou upravljačkih struktura korporacija, akademskih ustanova i civilnih službi, koje sam stekao u samo nekoliko godina, ne bi bili mogući u našim uslovima ni nakon više decenija", priča Borislav.

On ukazuje da brojne visokospecijalizovane i kompleksne teme kojima se bavi u BiH još nisu ni prisutne, a one prilagođene našem tržištu su neadekvatno finansijski kompenzovane. Ipak, kako kaže, u nekom doglednom periodu planira povratak u domovinu, izražavajući želju da će ovdje biti stvoreni osnovni uslovi za vraćanje brojnih visokoobrazovanih i iskusnih kadrova.

Zlatan Mulabegović, direktor Asocijacije za informacione tehnologije u BiH, kaže da upravo Njemačka predstavlja pravi raj za bh. informatičke stručnjake, s obzirom na to da najveća evropska privreda trenutno u toj oblasti za strance nudi više od 100.000 radnih mjesta.

"Informatičkim inženjerima je najlakše otići iz zemlje. Primjera radi, u Njemačkoj može pronaći posao svako ko poznaje jezik, posjeduje univerzitetsku diplomu i zna programirati. Za visokoobrazovane informatičare je dovoljno da imaju inženjerski pristup, da žele učiti i već za tri mjeseca postaju produktivni", kaže Mulabegović, navodeći da su kadrovi sličnih profila, ali u dosta manjem obimu, traženi i u Austriji, Danskoj, Švedskoj i SAD.

U Internacionalnoj organizaciji za migracije (IOM) ranije su ukazali da bh. građani najčešće emigriraju zbog posla i studiranja, a da su glavne destinacije u potrazi za boljom platom Slovenija, Italija i Njemačka. Pored informatičara, najveći odliv visokoobrazovanih kadrova bilježi se u zdravstvu, pa je tako samo RS za nepune tri godine napustilo više od 340 ljekara i specijalista.

Nikola Dronjak, predsjednik Unije studenata RS, kaže da ga podaci o "odlivu mozgova" uopšte ne začuđuju s obzirom na to da novopečeni diplomci, uprkos svojim kvalifikacijama, izuzetno teško mogu da nađu posao u zemlji, kako zbog visoke stope nezaposlenosti, tako i zbog drugih subjektivnih razloga.

"Mladi koji završe fakultete u BiH ne mogu naći posao zbog rasprostranjene korupcije, odnosno ako nemaju "veze", poznanstva, kumove i rodbinu koja će ih zaposliti. Čak i oni koji uspiju da dođu do radnog mjesta mogu računati na platu od 600 KM. Kako da ti ljudi onda ovdje riješe stambeno pitanje, zasnivaju porodicu i odgajaju djecu? Naravno da će se odlučiti za odlazak i zaposlenje u zemljama u kojima će se vrednovati njihovo znanje i gdje će sebi omogućiti dostojanstven život", ističe Dronjak.

U takvoj situaciji se, prema njegovom mišljenju, gubi i smisao ulaganja države u visokoobrazovne ustanove ukoliko će se novac trošiti za školovanje mladih koji svoju budućnost planiraju van ove zemlje.

Crna Gora najbolja u regionu

Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma pokazao je da vlastite visokoobrazovane kadrove najviše cijene Švajcarska, Singapur, Katar, Velika Britanija i SAD.

Od zemalja našeg regiona najmanji "odliv mozgova" bilježi Crna Gora, koja je zauzela 60. mjesto na globalnoj ljestvici, ispred Slovenije na 83, Albanije na 96, Hrvatske 126, Bugarske 128, Makedonije 135, Rumunije 136, Moldavije 137. i pomenute Srbije koja zauzima 141. mjesto od ukupno 144 rangirane zemlje svijeta.