Neslužbeno: Južni tok mogao bi lako presušiti

Evropska unija tihom diplomatijom lobira protiv projekta Južni tok u državama članicama, pa i u Sloveniji, potvrdilo je više političara i stručnjaka za energetiku, koji ne žele da budu imenovani za slovenski Finance.

Da u posljednjim sedmicama EU snažno zaoštrava odnose s Gazpromom, primjećuje i Roibert Golob, predsjednik Uprave društva GEN-I, koji ne isključuje mogućnost da bi tu situaciju pokušali iskoristiti za vlastitu korist.
"Po našim podacima, mnogi Rusi ga upotrebljavaju kao izgovor. Pitanje cijene plina nije moguće ni približno svesti samo na Rusiju, dio problema je i u rukama evropskih monopolista", kaže on.

Slovenački ministar privrede Radovan Žerjav je izjavio da "prvi put čuje za takve poteškoće", dok je bivši ministar privrede Matej Lahovnik rekao da je u vreme dok se bavio Južnim tokom imao teskoće sa Evropskom komisijom.

On je pojasnio da su Rusi uvijek insistirali na izuzećima od evropske direktive koja predviđa nediskriminatorski pristup infrastukturnim uslugama. "Na zahtjev Rusije Slovenija bi morala pri Evropskoj komisiji postići iznimku od pravila. U stvari, Rusima vjerovatno ne smeta kroz koju zemlju će prolaziti Južni tok, kako bi se postigao takav izuzetak, jer bi na temelju izuzetka onda najbrže dogovorili cijelu trasu. Zato smo se u sporazumu s Rusima opredijelili da je potrebno izuzeće prethodnog dogovora EU. Inače, riskiramo tužbu iz Brisela. Iznosi mogu biti prilično veliki", kazao je on.

Možda će više jasnoće o projektu Južni tok donijeti razgovori slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjaveca 1. oktobra u Moskvi. Već sada je predstavnik Ministarstva vanjskih poslova, koji ne želi biti imenovan, potvrdio da EU lobira da Slovenija ne sudjeluje u projektu Južni tok, mada u ministarstvu to ne žele službeno komentirati.

Kako su pojasnili u Evrpskoj komisiji, ruska strana traži od EU da prenos zemaljskog plina bude izuzet iz uredbe EU-a. Ipak, U Briselu još nisu primili konkretan zahtjev za izuzeće iz uredbe. U Gazpromou su pitanje moguće ugroženosti plinskog projekta isključili rekavši samo da zajedno sa svojim evropskim partnerima još uvijek rade na trasi Južnog toka kako je utvrđeno na osnovu nalaza predinvesticijske studije. Konačna odluka o investicijama u okviru projekta predviđena je za novembar ove godine.

"U ovom trenutku ne postoje zastoji u projektu Južni tok u Sloveniji, ali je sigurno da se projekt u državama članicama EU mora posmatrati u svjetlu evropskog zakonodavstva i trećeg energetskog paketa", kažu u slovenskom Plinovodu.
U medijima u regiji pojavljuju se špekulacije da je Mađarska već istupila iz Južnog toka, što bi takođe uticalo na tok plinovoda u Sloveniji. U Plinovodima ocjenjuju da je projekt još u fazi u kojoj su promjene moguće. Posebno naglašavaju da konačnu odluku o tome kojim državama će poteći projekt Južni tok biti donesene s konačnom odlukom o investiciji, piše Finance.

Plinovod Južni tok će, ako gradnja (njen početak predviđen je za decembar ove godine) ruski prirodni plin dopremati preko Crnog mora do Bugarske i dalje do Grčke, Italije i Austrije za opskrbu zapadne Evrope. Glavni dio plinovoda će se prostirati kroz Rusiju, Bugarsku, Srbiju, Mađarsku, Sloveniju, Austriju, Grčku i Italiju. Planirano je da plinovod bude dug 3.600 kilometara, a preko njega bi u Evropu dolazila trećina sveg ruskog prirodnog plina. Njegov završetak predviđen je 2015. godine, a procijenjena vrijednost investicije je 25 milijardi eura.