Nakupci voća kupe kajmak

Najupečatljiviji prizor na pijacama širom Republike Srpske postale su paprene cijene sezonskog voća pa je tako za kilogram jagoda ili bijelog grožđa potrebno izdvojiti čak osam maraka, dok se teglica šumskih jagoda kreće od 13 pa do vrtoglavih 20 KM. 

Građani za kilogram breskvi moraju izdvojiti oko pet maraka, za trešnje i do deset maraka, dok pakovanje borovnica od 250 grama na banjalučkoj "Tržnici" košta pet maraka.

"Cijena trešanja je veća nego lani i zavisi od klase i vrste. Prošle godine ta voćka je baš bila rodila, a ove godine se samo uvozi i to iz Srbije i nešto malo iz Hercegovine", rekao je trgovac Nikola Petrović i dodao da građani obično kupuju pola kilograma.

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović za "Glas" objašnjava da su proizvođači, za tako visoke cijene, najmanje krivi.

"Otkupne cijene su daleko manje od prodajne. Nakupci i krajnji trgovci povećavaju cijene i najviše zarađuju", rekao je Dojčinović.

Kako je dodao, proizvođači kilogram trešanja prodaju po tri ili 3,5 marke, dok ih trgovci prodaju za skoro duplo više.

"Jagode se prodaju po 3,5 KM i četiri marke, a oni prodaju po osam maraka. To je više nego 100 odsto i mislim da to nije realno niti pošteno", rekao je Dojčinović i naglasio da je to za proizvođače veoma niska cijena, s obzirom na velike troškove ulaganja.

On kaže da su loši vremenski uslovi smanjili prinose i do 80 odsto.

"Dobro smo se naradili, mnogo uložili, a na kraju nećemo uspjeti pokriti ni radnu snagu koja je veoma skupa", kazao je Dojčinović.

Jedan radnik, kako priča, zaradi otprilike onoliko koliko i ubere, a vrlo malo ostane proizvođaču.

"Niko više neće da radi bez 80 KM dnevnice, plus prevoz i hrana uz to", rekao je on.

Istakao je da su šumske jagode ove godine dosta rodile te naglasio da cijene na tezgama nisu opravdane.

"Branje ide sporo, ali realna cijena bi bila 10 KM, jer se u nju ništa nije uložilo, nego samo taj rad. Danas neko lagano i za par sati može ubrati četiri ili pet kilograma i zaraditi 40 KM ili 50 KM, što je sasvim dovoljno kada ništa ne uložite", kazao je Dojčinović.

Lani su, kako kaže, radili kalkulaciju prema kojoj je proizvodnja krušaka najskuplja u Republici Srpskoj, kada je riječ o voćarskoj proizvodnji, a prati je jabuka.

"Lani je za proizvodnju na jednom hektaru jabuke ili kruške bilo potrebno oko  45.000 KM", rekao je Dojčinović.

Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača "Don" iz Prijedora Murisa Marić kaže da potrošači danas teško mogu sebi da priušte voće.

"Visoke cijene nisu ništa dobro donijele ni proizvođačima niti potrošačima, nego ovdje samo trgovci i te­ kako dobro profitiraju", rekla je Marićeva.

Dodala je da je voće roba koja kalira i trgovci će radije da je bace, nego da snize cijene.

"Visoke cijene šumskih jagoda su apsurdne. Jeste da su one sitne i da treba vremena da se napuni tegla, ali pitanje je i kolika je gramaža i koliko ima tog sadržaja u teglici", rekla je Marićeva, dodajući da dio potrošača koji ima novca to sebi da priušti neće ni obratiti pažnju na cijene, dok će većina ovog ljeta ostati željna voća. 

Posljedice kiše

Zbog obilnih padavina situacija u voćnjacima u prijedorskoj regiji je, sa tehnološke strane, veoma teška, a lošije je i zdravstveno stanje zasada. Potvrdio je to viši stručni saradnik za voćarstvo u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Mirko Jokić.

"Tretmani su bili odgođeni i na većini lokacija imamo infekciju čađave krastavosti u različitom obimu zavisno od sorte i položaja parcele", rekao je Jokić.

Prema njegovim riječima, situacija je povoljnija u zasadima jabuke, a loša u zasadima kruške.