Pekari najavili poskupljenja, iako pšenica i brašno ne poskupljuju

Iako na tržištu Republike Srpske zasad nema promjena kada je riječ o cijenama pšenice i brašna, u pojedinim pekarama već su zabilježena poskupljenja hljeba i drugih pekarskih proizvoda. Kao razloge za korekcije cijena pekari navode rast troškova, prije svega električne energije i minimalne plate, dok udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da su cijene i bez novih poskupljenja već previsoke i nedovoljno kontrolisane.

Predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos izjavio je za "Nezavisne novine" da na tržištu brašna i pšenice trenutno nema oscilacija.

"Cijena brašna u pakovanju od 25 kilograma kreće se od 22 do 28 KM. Kada je riječ o pšenici, domaća pšenica košta oko 0,4 KM po kilogramu, dok se uvozna pšenica iz Mađarske plaća između 240 i 250 eura po toni", rekao je Kos.

On je dodao da bi u narednom periodu ipak moglo doći do određenih korekcija cijena brašna, prvenstveno zbog povećanja cijena električne energije i rasta minimalne plate.

Na rast cijena pekarskih proizvoda, prema riječima Saše Trivića, potpredsjednika Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnika pekarsko-slastičarskog društva "Krajina klas", značajno utiču i troškovi rada.

"Očekujemo rast cijena pekarskih proizvoda za oko tri posto, ali još ne znamo šta će biti s cijenom električne energije. Mi smo već poskupjeli jedan dio proizvoda", rekao je Trivić.

Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš ističe da se potrošači nalaze u teškoj situaciji, te da će pekari nastojati da zadrže cijene osnovnih proizvoda.

"Trudit ćemo se da ne diramo cijene pekarskih proizvoda, barem kada je riječ o hljebu", kazao je Pelemiš.

On je pojasnio da će, ukoliko uspiju da apsorbuju dodatne troškove, postojeće cijene ostati nepromijenjene.

"Za sada je stav pekara u našoj regiji da se ne ide po svaku cijenu na poskupljenja, ali vidjet ćemo kako će se kretati cijene repromaterijala. Moraćemo napraviti kalkulacije, a ponašat ćemo se u skladu s onim što matematika pokaže", naglasio je Pelemiš.

Kako je naveo, cijene hljeba trenutno se kreću od 1,6 do dvije KM, zavisno od vrste i gramaže, dok se kifle prodaju po cijenama od 0,2 do 0,7 KM.

Na položaj potrošača upozorila je i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora, ističući da svako novo poskupljenje dodatno opterećuje građane.

"Za svako novo poskupljenje uvijek se pronađe neki razlog, bilo da je riječ o povećanju minimalne plate, cijene električne energije, vode ili goriva. Potrošači praktično nemaju nikakvu zaštitu, jer je slobodno formiranje cijena dovelo do toga da nema kontrole marži. Dok god ne dođe do njihovog ograničenja, teško je očekivati stabilnost cijena", istakla je Marićeva.

Ona smatra da su cijene pojedinih pekarskih proizvoda nerealno visoke i da se gubici često pokušavaju nadoknaditi isključivo kroz poskupljenja.

"Cijene su zaista nerealne, jedna kifla košta koliko i vekna hljeba, tako da su, realno gledajući, cijene svih pekarskih proizvoda previsoke", zaključila je Marićeva.