Suša koja ovog ljeta ozbiljno ugrožava poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, regiji i širom Europe, zajedno s dugogodišnjim poremećajima na tržištu, dodatno je aktuelizirala pitanje uspostavljanja robnih rezervi u Republici Srpskoj. Organizacije koje se bave zaštitom potrošača upozoravaju da bi vlasti morale hitno formirati ovaj mehanizam kako bi se ublažile posljedice mogućih nestašica i rasta cijena.
Iako su predstavnici vlasti prije nekoliko mjeseci priznali da su robne rezerve potrebne, javnosti nije poznato da li je u međuvremenu napravljen bilo kakav konkretan korak ka njihovom formiranju.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, smatra da je ovaj sistem trebalo uspostaviti mnogo ranije, ističući da ekonomska kriza traje godinama i da nije ograničena samo na domaće prilike.
"Ali, sve druge države odgovore na tu krizu, dok kod nas nema odgovora. Mi se bavimo izborima, a ne životom građana. Bavimo se foteljom, a ne da zaštitimo stanovnike od nestašice. Povećanje cijena goriva uzima danak, a taj danak plaćaju građani. Povećane su plate funkcionerima, a nijedan potez nije urađen da se bilo šta ublaži kada je u pitanju drastična ekonomska kriza koju osjeća cijeli svijet, a pogotovo mi, zemlja koja je ipak na rubu siromaštva", rekla je Marićeva za "Nezavisne novine".
Potrošači upozoravaju: Robne rezerve su prijeko potrebne
Na potrebu zaštite domaće proizvodnje ukazuje i Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, koji smatra da bi prioritet trebalo biti očuvanje strateških prehrambenih proizvoda.
"Druga stvar je da vlast u Republici Srpskoj shvati da moramo imati rezerve mesa, mlijeka i pšenice. To su strateški proizvodi bez kojih se, uz vodu, ne može živjeti. Ali, vidite da je izborna godina, oni razmišljaju o foteljama, a ova suša će uzeti danak. Vidite i sami da gori sve. U Semberiji je kukuruz 'završio' svoje. Neće ostati 10 odsto da nešto valja, a i to je lošeg kvaliteta. Sav ceh će na kraju platiti građani", rekao je Bakajlić u izjavi za "Nezavisne novine".
Predrag Mlinarević, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, pojašnjava da robne rezerve predstavljaju instrument kojim se osigurava dostupnost osnovnih životnih namirnica u situacijama kada dođe do nestašica ili naglog rasta cijena.
Prema njegovim riječima, poremećaji u snabdijevanju i rast cijena najčešće su posljedica šokova na strani ponude, poput prekida u lancima opskrbe ili prirodnih nepogoda koje pogađaju poljoprivrednu proizvodnju.
"Stoga smislenost robnih rezervi treba posmatrati kroz prizmu efikasnosti njihovog korišćenja. U slučaju cjenovnih poremećaja za željeni uticaj na cijene su potrebne ogromne robne rezerve. Republika Srpska to nije u stanju da formira i samo po sebi bi to proizvelo veći trošak od koristi. Puno efikasnije je u tim situacijama koristiti dobro osmišljenu budžetsku pomoć građanima srazmjerno udaru inflacije na njihov standard", rekao je Mlinarević.
Govoreći o mogućim nestašicama hrane, profesor ističe da bi robne rezerve ipak imale važnu ulogu u osiguravanju dovoljne količine osnovnih poljoprivrednih proizvoda kako bi se ublažio utjecaj sušnih godina na tržište.
"Ne treba izgubiti iz vida da je od presudnog značaja za uspjeh koncepta robnih rezervi adekvatno upravljanje. U suprotnom, a čemu smo nažalost nerijetko kroz istoriju svjedočili, i robne rezerve bi mogle postati neuralgična tačka lošeg upravljanja i kanal za nesvrsishodno rasipanje budžetskih sredstava", rekao je Mlinarević za "Nezavisne novine".
Vlast priznala potrebu, konkretnih poteza još nema
Podsjećanja radi, premijer Savo Minić je u martu izjavio da su robne rezerve potrebne Republici Srpskoj.
"Slažem se da treba da postoje. Služe da neko ne bude gladan, a u RS-u niko nije gladan", rekao je Minić.
Međutim, šta je od tada učinjeno na njihovom uspostavljanju nije poznato. Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske upućen je upit o ovoj temi, ali odgovor nije dostavljen.
Republika Srpska godinama nema robne rezerve, a još 2018. godine bilo je poznato da će ih entitetska vlada ugasiti. Zbog toga vlast nije mogla koristiti ovaj mehanizam tokom niza kriznih situacija, uključujući pandemiju koronavirusa, rat u Ukrajini i sukobe na Bliskom istoku. Za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH raspolaže vlastitim robnim rezervama.
