Cijene u BiH u pet godina udvostručene, plate ne prate rast troškova

Od kafe, preko mesa, do voća, povrća i odjeće - sve je to drastično, u nekim slučajevima i više od duplo, poskupjelo unazad pet godina, pokazuje poređenje cijena u BiH iz jula 2020. i istog mjeseca ove godine.

Istovremeno, prosječna neto plata je, u istom periodu, sa 965 KM otišla na 1.570 KM i njen rast, prema mišljenju građana, nije ispratio divljanje cijena.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža, koja sada košta 4,6 KM, pet godina ranije je po kilogramu koštala 3,2 KM.

Svježa piletina je sa 4,5 marke po kg skočila na 6,6 KM, a cijena svježe pastrmke, koja je nekada iznosila 9,7 KM, pala je u sjenu sadašnje vrijednosti kilograma, koja iznosi čak 13,3 KM.

Slično je i sa junetinom - prije pet godina smo je plaćali 13,3 KM, a sada je 24,2 marke po kilogramu.

Divljanje cijena nije zaobišlo ni voće. Jabuke su sa 2,5 KM otišle na tri marke po kilogramu, a banane, koje smo plaćali dvije KM, sada koštaju 3,2 KM.

U istom periodu, značajno su povećane i cijene povrća - krompira sa 0,9 na 1,50 KM, a, recimo, pasulja sa 4,7 na 6,2 KM.

Najveći porast cijena u BiH se može primijetiti ako obratimo pažnju na mliječne čokolade, koje su skoro duplo poskupjele. Za kilogram smo plaćali, u prosjeku, 16,10, a sada košta 30,60 KM.

Kada se tome doda i cijena mljevene kafe, koja je sada 29,3 KM po kilogramu, a ne 13,1 KM, koliko je bila u julu 2020. godine, može se uvidjeti ozbiljnost situacije.

Potrošači se ne hvataju za glavu samo zbog cijena hrane, već i brojnih drugih artikala koji im trebaju. Recimo, dječje teksas hlače, koje sada iznose 32,2 KM, koštale su 26,5 KM. Znatno su poskupjele i muške kožne cipele, koje koštaju 169,5 KM, u odnosu na nekadašnjih 124,3 KM. Tome, svakako, treba dodati da su poskupjele i brojne komunalije.

Komentarišući ovaj rast cijena, Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ocjenjuje da je izostala adekvatna reakcija nadležnih.

"Nešto što je vidljivo svih ovih godina jesu samo pokušaji vlasti da na neke načine privole trgovačke centre da se odreknu dijela marže i da se pozovu na akcije da se to uradi, a u stvari nije se vidjelo stvarno stanje i reakcija. Nešto čime se oni pravdaju jeste da treba da se pomogne samo onim socijalno ugroženim stanovnicima, a mi nemamo ni socijalne karte, tako da mi nismo došli ni do onog prvog segmenta kako pomoći najugroženijima", navela je Marićeva za "Nezavisne novine".

Također, ona naglašava da je potrebna stvarna ekonomska analiza.

"Nema tu prave i stvarne ekonomske analize da bi se mogle preduzeti određene mjere koje bi mogle pospješiti da ovakvo divljanje cijena više nije na sceni", poručuje Marićeva.

U julu ove godine prosječna isplaćena plata za radnike u građevinarstvu u Republici Srpskoj iznosila je tek 1.206 KM. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, smatra da je radnicima u ovom sektoru, s obzirom na rast cijena života, jako teško.

"S obzirom na to da su cijene rasle, rasla je i najniža plata unazad par godina, ali ona je definitivno nešto što ne služi čak ni za preživljavanje, a kamoli za život. Činjenica jeste da radnici u građevinskom sektoru imaju prosječne najniže plate, međutim isto tako činjenica je da i poslodavci u građevinskom sektoru zloupotrebljavaju institut najniže plate. Ljude plaćaju najnižom platom, a ostatak nečega što oni procijene da je vrijednost radnika koji radi daju u kovertama", naglasila je Vrabičićeva za "Nezavisne novine".