Žene globalno zarađuju 18% manje od muškaraca, a BiH još ne zna koliki je jaz kod nas

Bosna i Hercegovina još nema dovoljno ažurne i sveobuhvatne podatke koji bi pokazali kolika je razlika u platama između žena i muškaraca, upozorio je nacionalni koordinator Međunarodne organizacije rada (ILO) u BiH Edis Arifagić povodom Međunarodnog dana jednakih plata, koji se obilježava 18. septembra.

Statistički izvori koji su trenutno dostupni imaju različit obuhvat, ali i različite referentne godine, zbog čega nije moguće dobiti potpunu sliku o razlikama u primanjima. Arifagić kao jedan od primjera navodi Indeks rodne ravnopravnosti Agencije za statistiku BiH, u kojem kategorija prihoda nije obuhvaćena zbog nedostatka odgovarajućih podataka razvrstanih prema spolu.

"To je jasna ilustracija potrebe za unaprjeđenjem statističkog praćenja ekonomske nejednakosti", kazao je Arifagić.

Zakonska jednakost ne znači nužno i jednaku platu

Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH propisuje jednake naknade i beneficije za isto radno mjesto. Međutim, kako upozorava Arifagić, sama zakonska obaveza nije garancija da se ovo pravilo dosljedno primjenjuje kod svakog poslodavca.

Pojedine dostupne analize, zasnovane na podacima Agencije za statistiku BiH iz 2020. godine, pokazivale su da su muškarci u prosjeku imali veće plate u finansijskim djelatnostima i osiguranju, kao i u zdravstvu i socijalnoj zaštiti.

Ipak, zbog starosti podataka na osnovu njih nije moguće napraviti pouzdano i aktuelno poređenje sektora.

"Sektorski prosjeci također ne pokazuju jesu li dvije osobe na istom radnom mjestu različito plaćene. Za potpuniju sliku potrebno je usporediti zanimanja, rukovodeće odgovornosti, radno vrijeme i beneficije, kao i način vrednovanja poslova u kojima prevladavaju žene", dodao je.

Neplaćeni rad utiče i na položaj žena na tržištu rada

Razlike u platama ne proizlaze isključivo iz načina na koji poslodavci određuju primanja. Na globalnom nivou među faktorima koji utiču na jaz u platama izdvajaju se tradicionalna podjela poslova, različite mogućnosti napredovanja, obaveze u domaćinstvu te niže vrednovanje poslova koje većinom obavljaju žene.

Na ekonomski položaj žena utiču i prekidi karijere povezani s roditeljstvom, brigom o djeci te njegom starijih članova porodice.

"Neravnomjerna raspodjela neplaćene njege u kućanstvu te nedostatak usluga, poput brige za djecu ili starije članove obitelji, znatno ograničavaju potencijal žena za zapošljavanje. Posljedice se osjećaju kroz kraći radni staž, niža primanja i slabiju mirovinsku sigurnost", upozorio je Arifagić, dodajući da su dostupnost vrtića i ravnopravnija raspodjela roditeljskih obaveza važan dio rješenja.

Šta mogu uraditi institucije, a šta poslodavci?

Jedan od prvih koraka za dobijanje jasnije slike bilo bi redovno prikupljanje podataka o platama prema spolu, zanimanju, sektoru i radnom vremenu. Institucije bi, prema Arifagićevim riječima, trebale raditi i na efikasnijoj zaštiti prava radnika.

Istovremeno, poslodavci bi trebali analizirati način na koji određuju plate i uspostaviti jasnije kriterije za napredovanje zaposlenih.

"Vrednovanje radnih mjesta treba se temeljiti na njihovim stvarnim zahtjevima, bez rodnih stereotipa", poručio je Arifagić, naglašavajući i značaj socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja između vlada, poslodavaca i sindikata.

Razlike postoje i u načinu određivanja plata u javnom i privatnom sektoru. Formalno utvrđene platne ljestvice u javnom sektoru mogu ograničiti prostor za proizvoljno određivanje primanja, dok su u privatnom sektoru značajniji individualni pregovori i kriteriji koji mogu biti manje transparentni.

Međutim, bez uporedivih podataka nije moguće zaključiti da javni sektor ženama pruža povoljniji položaj od privatnog. Jednake osnovne plate, naime, ne znače nužno i jednake mogućnosti napredovanja ili jednak pristup drugim beneficijama.

Žene globalno zarađuju 18 posto manje

Problem nije karakterističan samo za Bosnu i Hercegovinu. Prema ovogodišnjim podacima ILO-a, žene na globalnom nivou zarađuju 18 posto manje od muškaraca.

Podaci za Europsku uniju, ipak, pokazuju postepeno smanjivanje razlike u prosječnim bruto satnicama. Jaz je sa 16,2 posto u 2011. godini smanjen na 11,1 posto u 2024.

Ujedinjeni narodi kroz aktivnosti u Bosni i Hercegovini zagovaraju unapređenje politika rodne ravnopravnosti, dok ILO kroz svoje programe poseban naglasak stavlja na ekonomsko osnaživanje žena i razvoj ženskog poduzetništva.

"Napredak postoji, ali je spor. Nizak prosječni jaz ne znači automatski i ravnopravnost. Važan je pristup tržištu rada te struktura zaposlenih žena i muškaraca. Zato plaće moramo promatrati zajedno s mogućnostima zapošljavanja i napredovanja", zaključio je nacionalni koordinator ILO-a u BiH Edis Arifagić.