Bankarski sektor u BiH stabilan, ali poslovni ambijent usporava kreditiranje

Razvoj bankarskog sektora BiH u prvoj polovini 2012. može se smatrati zadovoljavajućim, naročito ako imamo u vidu da su se makroekonomski pokazatelji, odnosno poslovni ambijent čak i pogoršali u odnosu na godinu ranije, saopćeno je iz Udruženja banaka BiH (UBBiH) .

Prema izvorima agencija za bankarstvo FBiH i RS, bankarski sektor je stabilan, likvidan i održao je profitabilnost u pozitivnoj zoni, što je izuzetno bitno za kompletnu bh. ekonomiju za čiji je razvoj i oporavak neophodan snažan bankarski sektor.

"Pri tome je bitno naglasiti da je bh. bankarstvo u prošloj i ovoj godini uspjelo sanirati ogroman gubitak iz 2010. godine i to jačanjem efikasnosti poslovanja, odnosno optimizacijom troškova koja se nije odrazila niti na broj radnih mjesta u sektoru, niti u značajnoj mjeri na cijene bankarskih proizvoda", navode iz Udruženja banaka BiH.

Naime, prema statistici Centralne banke, kamatne stope na kredite stanovništvu i pravnim licima su sa krajem juna 2012. čak zabilježile blagi pad u odnosu na prosjek krajem 2011., prije svega u dijelu dugoročnog kreditiranja, dok su pasivne kamate na štednju blago rasle.

Također je vrlo je bitno da su bh. banke nastavile trend povećavanja kapitala, istovremeno održavajući visok koeficijent njegove adekvatnosti, koji je prema posljednjim podacima Centralne Banke 16,8 posto i znatno je iznad zakonski propisane stope od 12 posto.

Ovakvo povećanje kapitala je rezultat izvršenih dokapitalizacija, kao i usmjeravanja ostvarene dobiti banaka u jačanje kapitalne osnove, što znači da ne dolazi do odliva ostvarene dobiti iz zemlje, nego se ona zadržava i reinvestira u BiH.

Postoji, međutim i čitav niz negativnih trendova u bankarskom sektoru, koji su direktno posljedica makroekonomske situacije u Evropi i u BiH, navode iz Udruženja banaka BiH.

Prvi je da su depoziti u BiH pali za jedan posto u odnosu na kraj 2011 godine. Posebno značajan pad se desio u privatnom sektoru od blizu deset posto, što sasvim sigurno ukazuje na ozbiljne probleme koje bh. kompanije imaju sa likvidnošću i solventnošću.

Pored toga, pad od blizu pet posto se desio u segmentu budžetskih organizacija, te oko tri posto pada depozita javnih preduzeća, iz čega je jasno da država jednostavno više troši.

Jedini pozitivan trend je ostvaren u sektoru stanovništva, gdje su depoziti rasli za 3,7 posto, što sasvim jasno ukazuje na trend smanjenje potrošnje građana, ali i potvrđuje njihovo značajno povjerenje u bh. bankarski sektor.

Iako ovakav negativni trend depozita nije imao uticaj na kreditnu aktivnost banaka u prvoj polovini 2012., gdje je ostvaren rast kredita od oko pet posto, sasvim je jasno da bi u uslovima otežanog priliva kreditnih sredstava iz vana mogao imati negativne posljedice na kreditnu aktivnost banaka do kraja 2012., ali i u 2013. godini.

Drugi važan faktor koji se odražava na nivo kreditiranja je udio nekvalitetnih kredita, a on je dodatno rastao na nivo 12,6 posto.

To je još jedan pokazatelj veoma otežanog poslovanja u privatnom sektoru, i problemima sa kojim se privrednici svakodnevno suočavaju, posebno u dijelu servisiranja kreditnih obaveza.

Zbog svega prethodno navedenog, UBBiH je stajališta da se dodatno mora ojačati konstruktivan dijalog među svih zainteresovanih strana - predstavnika vlasti na svim nivoima, udruženja poslodavaca, strukovnih udruženja, asocijacija, kako bi se došlo do konkretnih zaključaka i prijedloga mjera za zaustavljanje negativnih trendova i obezbjeđenja ambijenta, uključujući i pravni okvir, za značajniju kreditnu aktivnost banaka i podršku bh. ekonomiji".