Razarajući utjecaj rata na palestinsku ekonomiju

Novi izvještaj UN-a daje jasnu sliku kolapsa palestinske ekonomije nakon mjesec dana rata i izraelske skoro potpune opsade Gaze.

Bruto domaći proizvod se smanjio za 4% na Zapadnoj obali i u Gazi u prvom mjesecu rata, što je više od 400.000 ljudi poslalo u siromaštvo, što je ekonomski uticaj koji nije bio vidljiv u sukobima u Siriji i Ukrajini, ili bilo kojem prethodnom ratu između Izraela i Hamasa, saopštile su UN.

Vladari Hamasa u Gazi pokrenuli su iznenadni napad na Izrael 7. oktobra ubivši više od 1.400 ljudi, uglavnom civila, i kidnapujući oko 240 drugih.

Više od dvije trećine stanovništva Gaze od 2,3 miliona napustilo je svoje domove otkako je Izrael pokrenuo višenedjeljne intenzivne zračne napade praćene tekućom kopnenom operacijom, obećavajući da će uništiti Hamas. Ministarstvo zdravlja u Gazi koje vodi Hamas saopćilo je u četvrtak da je do sada ubijeno 10.818 Palestinaca, uključujući više od 4.400 djece.

Brza procjena ekonomskih posljedica rata u Gazi koju su u četvrtak objavili Razvojni program UN-a i Ekonomska i socijalna komisija UN-a za zapadnu Aziju bio je prvi izvještaj UN-a koji pokazuje razorne posljedice sukoba, posebno na Palestince.

Ako se rat nastavi drugi mjesec, UN predviđa da će palestinski BDP, koji je prije početka rata iznosio 20,4 milijarde dolara, pasti za 8,4%, što predstavlja gubitak od 1,7 milijardi dolara. A ako sukob potraje treći mjesec, palestinski BDP će pasti za 12%, uz gubitke od 2,5 milijardi dolara i više od 660.000 ljudi gurnutih u siromaštvo, predviđa se.

Pomoćnik generalnog sekretara Programa za razvoj UN-a Abdallah Al Dardari rekao je na konferenciji za novinare na kojoj je objavljen izvještaj da bi gubitak BDP-a od 12 posto na kraju godine bio "masovni i bez presedana". Poređenja radi, rekao je on, sirijska ekonomija je gubila 1% svog BDP-a mjesečno na vrhuncu sukoba, a Ukrajini je trebalo godinu i po dana borbe da izgubi 30% svog BDP-a, u prosjeku oko 1,6% mjesec.

Početkom 2023. palestinske teritorije – Zapadna obala i Gaza – smatrale su se ekonomijom nižeg srednjeg dohotka sa nivoom siromaštva od 6 dolara dnevno po osobi, rekao je izvršni sekretar Ekonomske komisije Rola Dashti.

U januaru se Gaza borila sa visokom nezaposlenošću od oko 46%, što je 3½ puta više od 13% na Zapadnoj obali, navodi se u izvještaju.

Ali samo sedmice rata uništile su stotine hiljada radnih mjesta.

"Kako rat dostiže jednomjesečnu granicu, procjenjuje se da je izgubljeno 61 posto zaposlenosti u Gazi, što je ekvivalentno 182.000 radnih mjesta," navodi se. "Oko 24% zaposlenja na Zapadnoj obali je također izgubljeno, što je ekvivalentno 208.000 radnih mjesta."

Al Dardari je ukazao na masivni poremećaj ekonomije na Zapadnoj obali, koja je odgovorna za 82% palestinskog BDP-a, objašnjavajući da bi ovo trebala biti sezona za uzgajivače maslina i citrusa da sakupljaju svoje proizvode, ali ne mogu zbog rata. I "turistička sezona je praktički prošla - a poljoprivreda i turizam predstavljaju 40% BDP-a na Zapadnoj obali", rekao je on.

Osim toga, rekao je Al Dardari, postoje veliki poremećaji u trgovini, u transferu novca iz Izraela na Palestinske vlasti, koje kontroliraju Zapadnu obalu, i nema ulaganja.

Dashti iz Ekonomske komisije rekao je da je "nivo razaranja nezamisliv i bez presedana" u Gazi.

“Do 3. novembra, procjenjuje se da je 35.000 stambenih jedinica potpuno srušeno, a oko 220.000 djelimično oštećeno”, rekla je ona. U izvještaju se navodi da je najmanje 45% stambenih jedinica u Gazi uništeno ili oštećeno.

Ako se ovo nastavi, većina stanovnika Gaze neće imati domove. Al Dardari je dodao da će čak i ako se borbe sada prekinu, doći će do masovnog dugoročnog raseljavanja, "sa svim njegovim humanitarnim, ekonomskim razvojnim i sigurnosnim posljedicama".

Al Dardari je rekao da mu slama srce što su palestinske teritorije postale ekonomije nižeg srednjeg dohotka, "jer će sav taj rast i razvoj nazadovati između 11, 16 ili čak 19 godina ako se borbe nastave... nazad u 2002."