Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
BiH

13.03.2024 |

Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvor: Nezavisne novine

Ekonomski memorandum

Izvještaj Svjetske banke: BiH do visokog dohotka može za 16 godina

Nesrazmjerno veliki javni aparat i produktivnost rada koja stagnira od 2015. godine samo su neki od razloga koje koče dalji razvoj.

BiH je u periodu od 2005. do 2023. godine ostvarila značajan razvoj, prošla je kroz period rasta i makroekonomske stabilnosti, stekla je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, ali uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije i dalje je poprilično daleko.

Pokazao je ovo izvještaj Svjetske banke za BiH "Ekonomski memorandum za zemlju", koji je posljednji put objavljen 2005. godine.

"Uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije poprilično je daleko. Za preokretanje ovakve putanje BiH bi trebalo da započne širu strukturalnu reformu ka produktivnijoj ekonomiji predvođenoj privatnim sektorom, te smanjenju zavisnosti od uglja", navodi se u memorandumu.

Nadalje se navodi da je BiH sa niskog dohotka 1999. godine prešla na viši srednji dohodak u 2010. godini, i to sa bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika od preko 4.000 američkih dolara, te su procjene da ako se rast prosječne stope BDP-a po glavi stanovnika, zabilježen u posljednje dvije decenije, nastavi, zemlja bi mogla dostići status visokog dohotka u narednih 16 do 17 godina.

"Osim toga, oprezna fiskalna politika od 2014. godine rezultirala je relativno niskim omjerom javnog duga na nivou BiH od oko 30 odsto BDP-a, uprkos značajnim rashodima entitetskih vlada usmjerenim na podršku firmama i domaćinstvima nakon pandemije 2020. godine i naknadnog inflatornog šoka 2022. godine", ističe se u ovom memorandumu.

Kako se navodi, valutni odbor je održavao stabilnost cijena, s niskim stopama inflacije koje su tokom posljednje dvije decenije bile izražene u jednocifrenom broju sve do globalnog inflatornog šoka, podržavajući blagostanje i konkurentni realni efektivni devizni kurs.

Naposljetku, spoljni deficit tekućeg računa značajno se poboljšao, dostižući rekordno nisku vrijednost od 2,5 odsto BDP-a u 2021. godini, sa oko 16 odsto BDP-a u 2005. godini.

"Realni rast BDP-a po glavi stanovnika u BiH nadmašio je susjedne zemlje, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, i to više zbog sve većeg odliva stanovništva, nego zbog veće stope rasta proizvodnje. S druge strane, rast stvarnog outputa u BiH je stagnirao u posljednjih 15 godina, shodno tome, kumulativni rast realnog BDP-a u BiH značajno zaostaje za njenim partnerima", ističe se u memorandumu.

Što je još važnije, konvergencija u realnoj potrošnji po glavi stanovnika stagnirala je na oko 40 odsto u odnosu na prosječnu zemlju EU u posljednjih 15 godina.

"U međuvremenu, zemlje regiona ostvarile su napredak u smanjenju ovog jaza, pri čemu je Crna Gora dostigla 60 odsto, Srbija 53 odsto, a Sjeverna Makedonija 51 odsto prosjeka. Ispod BiH je ostala samo Albanija, sa 39 odsto, s tim da je krenula od niže osnovice od 26 odsto 2005. Dakle, dok Albanija ubrzano sustiže prosječnu zemlju EU po životnom standardu, BiH jedva napreduje", stoji u ovom memorandumu, gdje se nadalje navodi da se trenutni model rasta i energetike u BiH neće moći održati, a očekuje se da će se rast prepoloviti za dvije decenije.

"Ovo će vjerojatno biti dodatno pogoršano zbog slabljenja izvozne konkurentnosti jer se na granicama EU traži prilagođavanje emisije uglja (CBAM). Dakle, pri trenutnom tempu strukturnih reformi, izgledi BiH da dovrši svoj prelaz u funkcionalnu tržišnu ekonomiju i ispuni ekonomske kriterijume za postizanje članstva u EU su slabi. Da bi se promijenila ova situacija, BiH bi trebalo da sprovede niz dubokih strukturnih reformi kako bi ojačala privatni sektor i produktivnu ekonomiju, te smanjila zavisnost od uglja", navodi su u memorandumu.

Nesrazmjerno veliki javni aparat i produktivnost rada koja stagnira od 2015. godine samo su neki od razloga koje koče dalji razvoj.

"Makroekonomske politike su imale tendenciju da favorizuju kratkoročne ciljeve na račun dugoročnog rasta, sa fokusom na podsticanje potrošnje, a ne ulaganja. Tekuća budžetska potrošnja, posebno na javne plate, penzije i socijalna davanja, ograničavala je kapitalne izdatke u proteklih 10 do 15 godina", ističe se memorandumom, gdje se naglašava da prilivi direktnih stranih investicija ostaju nedovoljni i znatno ispod regionalnih kolega, a produktivnost u BiH stagnira zbog malog privatnog sektora u sjeni prisustva velikog državnog preduzeća.

Tome u prilog idu i podaci da se relativna neefikasnost mnogih državnih preduzeća može dijelom pripisati uticaju političkog pokroviteljstva, koje ponekad daje prioritet osiguravanju izborne podrške putem strateškog zapošljavanja, umjesto da se fokusira na povećanje produktivnosti.

"Da bi se spriječilo usporavanje rasta dugoročnih trendova, mjere usmjerene na jačanje ukupne faktorske produktivnosti najviše obećavaju.Prema uobičajenom scenariju, očekuje se usporavanje dugoročnijeg realnog rasta proizvodnje u BiH zbog nepovoljne dinamike stanovništva i usporavanja TFP-a zajedno sa sličnim zemljama", navodi se u memorandumu.

U memorandumu se navodi i da je potrebno ponovo pokrenuti tranzicije na tržišnu ekonomiju kroz privatizaciju, restrukturiranje ili bankrot javnih preduzeća, posebno malih i srednjih preduzeća u državnom vlasništvu, čime se oslobađa potencijal privatnog sektora, i drugo, poboljšanjem efikasnosti i upravljanja državnim preduzećima.

analiza dohotka BiH Ekonomski memorandum za BiH izvještaj Svjetske banke

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE FIRME

Svjetska banka u BiH Sarajevo

Fra Anđela Zvizdovića 1/17/B toranj 71000 Sarajevo

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini - Delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina

Skenderija 3a 71000 Sarajevo

European Commission Brussels

Rue van Maerlant 18 1040 Brussels

The World Bank Washington

1818 H Street 20433 Washington

POVEZANE VIJESTI

RUGIP

RUGIPP raspisao tender za masovnu procjenu nekretnina u 11 lokalnih zajednica

RUGIP

17.11.2026

|PRIKUPLJANJE PODATAKA

RUGIPP raspisao tender za masovnu procjenu nekretnina u 11 lokalnih zajednica

EU

EU priprema nove sankcije Iranu zbog cyber napada na evropske zemlje

EU

17.11.2026

|CYBER NAPADI I SIGURNOST EVROPE

EU priprema nove sankcije Iranu zbog cyber napada na evropske zemlje

unicredit

Evropska komisija dala zeleno svjetlo UniCreditu za preuzimanje Commerzbanke

unicredit

17.11.2026

|TRANSAKCIJA NEĆE UGROZITI KONKURENCIJU

Evropska komisija dala zeleno svjetlo UniCreditu za preuzimanje Commerzbanke

franak

Udruga Franak prijavila Republiku Hrvatsku i Vrhovni sud Europskoj komisiji

franak

16.11.2026

|USKRAĆENO PUNO OBEŠTEĆENJE

Udruga Franak prijavila Republiku Hrvatsku i Vrhovni sud Europskoj komisiji

parfem

Parfemi sve češće nastaju uz umjetnu inteligenciju, ali kreatori ostaju ključni

parfem

15.11.2026

|TEHNOLOGIJA I MIRISI

Parfemi sve češće nastaju uz umjetnu inteligenciju, ali kreatori ostaju ključni

posao

Poslodavci u Evropi najteže pronalaze nastavnike, a najlakše fizičke radnike

posao

15.11.2026

|UPOZORAVAJU EVROPSKA UDRUŽENJA

Poslodavci u Evropi najteže pronalaze nastavnike, a najlakše fizičke radnike

potrošnja

Potrošnja domaćinstava u EU porasla 1,6 posto: Najviše na informacije i komunikacije

potrošnja

15.11.2026

|PODACI EUROSTATA

Potrošnja domaćinstava u EU porasla 1,6 posto: Najviše na informacije i komunikacije

novi sistem

Eurotunel uvodi biometrijske kontrole: Putnici će pasoše skenirati bez izlaska iz auta

novi sistem

14.11.2026

|NOVA ERA BIOMETRIJE

Eurotunel uvodi biometrijske kontrole: Putnici će pasoše skenirati bez izlaska iz auta

AGENCIJA

Univerziteti i institucije zajedno protiv finansijskog kriminala u FBiH

AGENCIJA

13.11.2026

|POKRENUTA INICIJATIVA

Univerziteti i institucije zajedno protiv finansijskog kriminala u FBiH

eu

EU samit o vještačkoj inteligenciji: Kako sustići SAD i Kinu?

eu

13.11.2026

|RJEŠAVANJE IZAZOVA

EU samit o vještačkoj inteligenciji: Kako sustići SAD i Kinu?

BHRT

Energenti poskupljuju 32 posto: Ekonomisti upozoravaju na novu inflaciju u BiH

BHRT

12.11.2026

|PROGNOZE SVJETSKE BANKE I UPOZORENJA EKONOMISTA

Energenti poskupljuju 32 posto: Ekonomisti upozoravaju na novu inflaciju u BiH

reciklažna

Domaći recikleri pred novim izazovom: EU razmatra ograničenje izvoza metala u BiH

reciklažna

11.11.2026

|VTK/STK BIH REAGOVALA U JAVNOJ RASPRAVI EK

Domaći recikleri pred novim izazovom: EU razmatra ograničenje izvoza metala u BiH

eu

EU mijenja turističku strategiju: Fokus na manje poznate destinacije

eu

10.11.2026

|NOVA STRATEGIJA EVROPSKE KOMISIJE

EU mijenja turističku strategiju: Fokus na manje poznate destinacije

bih eu

BiH deset godina na putu ka EU: Kako napreduju zemlje regije?

bih eu

09.11.2026

|EPIK IZVJEŠTAJ

BiH deset godina na putu ka EU: Kako napreduju zemlje regije?

 EIB

EIB i partneri najavljuju više od 10 milijardi eura za tehnologiju

 EIB

09.11.2026

|SEDAM DRŽAVA EU

EIB i partneri najavljuju više od 10 milijardi eura za tehnologiju

eu

EU smanjila emisije za 1,6 posto, ali klimatski ciljevi ostaju izazov

eu

09.11.2026

|ZELENA TRANZICIJA USPORAVA

EU smanjila emisije za 1,6 posto, ali klimatski ciljevi ostaju izazov

EU

BiH nazadovala u 10 oblasti na putu ka EU, ugroženi milioni iz Plana rasta

EU

09.11.2026

|EVROPSKI PUT BIH U ZASTOJU

BiH nazadovala u 10 oblasti na putu ka EU, ugroženi milioni iz Plana rasta

Inflacija

Inflacija u Srbiji veća nego u EU i eurozoni: Usluge poskupljuju brže

Inflacija

08.11.2026

|IZNAD PROSJEKA

Inflacija u Srbiji veća nego u EU i eurozoni: Usluge poskupljuju brže