Izvoz iz BiH pao za oko osam posto, s ovim zemljama imamo najbolju razmjenu

Bosna i Hercegovina je u periodu januar - juni 2024. godine ostvarila ukupan obim razmjene od 22,5 mlrd. KM, što je manje za 1,33%, u odnosu na isti period 2023. godine. Od ukupnog obima, vrijednost izvoza iznosi 8,2 mlrd. KM i manji je za 8,18 %, dok je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,30 mlrd. KM i veći je za 3,07% u odnosu na isti period 2023. godine.

Tačnije, u prvom polugodištu ove godine ostvarila ukupan izvoz u vrijednosti 8,19 milijardi KM, što je manje za 729 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 14,29 milijardi KM i veći je za 426 miliona KM.

Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Slaviša Ćeranić i saradnice Amila šehić i Belma Alihodžić, prezentovali osnovne pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u periodu šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu naše zemlje s najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u tom periodu smanjen za 303 miliona KM, a deficit veći za 1,15 milijardi KM i da u drugom kvartalu ove godine iznosi 6,10 milijardi KM. Bosna i Hercegovina najveći obim razmjene u vanjskoj trgovini ostvaruje sa zemljama EU, gdje se plasira više od 70 posto proizvoda", istakao je Ćeranić.

"Posmatrano po tržištima zabilježen je pad izvoza na sva vodeća tržišta, ali je je prisutan trend usporavanja pada izvoza. Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke. Od zemalja CEFTE-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije za 18,2%. Ohrabrujuća su povećanja izvoza na tzv. „ostala tržišta“ gdje je procentualno najveći zabilježeni rast izvoza na tržište Turske i Kine. Kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi 6,1 milijardu KM. Najveći uvoz u Bosnu i Hercegovinu zabilježen je iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije i Srbije", kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.

Analize za period januar- juni pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou Evropske unije.

"Od ukupne razmjene, 15,8 milijardi ili 70% se odnosi na saradnju sa partnerima u EU. Pad izvoza je bio neminovan zbog velike zavisnosti BiH o tržištu EU i refleksijama na privredne aktivnosti ključnih partnera. Pored toga, trenutna dešavanja na Bliskom Istoku, i neizvjesnosti usljed prisutnih geopolitičkih tenzija, koje doprinose poremećaju tržišnih uslova, reflektiraju se i na privredu naše zemlje", kazao je Ćeranić.

U tom periodu izvoz na tržište EU je smanjen za 465 miliona KM u tekućoj godini. Izvozna struktura na tržište EU ukazuje da je izvoz smanjen na sva najznačajnija tržišta, odnosno Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju, Italiju, Austriju i Mađarsku, dok je istovremeno uvoz povećan sa tih tržišta. Razlog takvog kretanja izvoza i uvoza je slabija inozemna potražnja bh. proizvoda, posebno u energetski intenzivnim sektorima i prerađivačkoj industriji.

•Sa Njemačkom je pokrivenost uvoza izvozom 99%; i prvi put nakon nekoliko godina nemamo suficit.

•Najznačajnija zemlja po obimu razmjene je Hrvatska

"Pad izvoza od 8,18 posto, odnosno pad za 729 miliona KM se na prvi pogled čini da je mnogo, što zapravo i jeste. Međutim, ukoliko se malo dublje analizira, vidi se da taj pad, skoro 90 posto, čine tri proizvoda, odnosno tri tarife. To su električna energija, u iznosu 382 miliona KM pada u odnosu na isti period predhodne godine. Zatim, proizvodi željezo i čelik gdje je pad više od 200 miliona KM, te proizvodi tekstilne industrije, pad više od 70 miliona KM", istakao je Ćeranić.

Pojasnio je da je BiH u vanjskoj trgovini značajno oslonjena na Evropsku uniju, kao najzačajnijeg partnera i da se bilo koje dešavanje na nivou EU apsolutno reflektuje i na BiH.

"Tako imate i situaciju sa strujom. Bili smo svjesni energetske krize, ogromnih cijena električne energije gdje su se cijene kretale i preko 500 eura po MWh. Danas imamo situaciju da je ta cijena tri, četiri i pet puta manja i na osnovu toga imamo kao rezultat i ovo smanjenje od 382 miliona KM kada je riječ o električnoj energiji", naveo je Ćeranić.

Osvrnuo se, kako je rekao i na neka pozitivna ostvarenja i pokazatelje navodeći rast u sektorima namjenske industrije, farmaceutske industrije, rast za tarife pića i alkohola, zatim rast vezano za izvoz žitarica i pekarskih proizvoda.

"Postoje i neki pozitivni procesi u ovom periodu i smatramo da bi u drugom dijelu godine moglo doći do oporavka. Sve ključne projekcije na nivou EU, uključujući bruto domaći proizvod, industrijsku proizvodnju, stavljanje inflacije u realne projektovane okvire od dva posto, ukazuju da bi moglo doći do poboljšanja ekonomske aktivnosti na nivou Europske unije, što će zasigurno imati refleksiju i na BiH", istakao je Ćeranić.

Posmatrajući robnu razmjenu BiH po sektorima, kako je rekla Amila Močević iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, evidentno je smanjenje izvoza i trend povećanje uvoza, što je dovelo do promjena u robnoj razmjeni u odnosu na prethodnu godinu.

U prvom polugodištu, zabilježeno je povećanje deficita u robnoj razmjeni u skoro svim sektorima privrede, te smanjenje suficita u drvnom sektoru. Ovakvi rezultati, naglasila je Močević, predstavljaju refleksiju ekonomije Evrope, koja ostavlja posljedice ne samo na BiH nego i sve zemlje regiona.