Koliko vozači neplatiše duguju državi?

Zbog neplaćenih saobraćajnih kazni bh. građani državi duguju 26.736.713 KM.

S tim u vezi, u Republici Srpskoj zbog neplaćenih saobraćajnih prekršaja građani duguju 4.261.378 KM, a u Federaciji BiH 21.049.169 KM. U Brčko distriktu taj dug iznosi 1.425.566 KM.

Podaci su ovo Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDEEA), a kako je navedeno na njihovom sajtu, podaci o navedenim neplaćenim prekršajima ažurirani su početkom oktobra.

Najveći dužnici su, prema njihovim navodima, u Sarajevu, Maglaju, Ilidži, Gradačcu te drugim gradovima u FBiH, s tim da najveći dug iznosi 172.020 KM u opštini Novi Grad, Sarajevo.

Milija Radović, v.d. zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, za "Nezavisne novine" pojašnjava da, ako načinite prekršaj i ne platite ga u roku od godinu dana nadležnoj policijskoj stanici, sljedeći korak je pokušaj prinudne naplate, koji kod nas vrši Poreska uprava.

"Ako ta osoba koja je počinila prekršaj nije zaposlena, ne može joj se odbiti od plate, ili nema imovinu na sebi koja bi se mogla oduzeti i od toga naplatiti kazna, tada se predmet vrati i kažu da ga nije moguće naplatiti", navodi Radović.

Kako kaže, ako se u roku od dvije godine ne naplati taj dug, onda nadležna policijska stanica može podnijeti zahtjev sudu da se kazna pretvori u kaznu zatvora.

"No, pitanje je u kojoj mjeri to rade policijske stanice te da li je to u dovoljnoj mjeri i zaživjelo", ističe on.

Prema njegovim riječima, u najekstremnijim slučajevima kada građani sa velikim kaznama, a koji imaju vozilo koje nije na njima registrovano, već na nekom drugom, a koji uz to nisu zaposleni, ne može im se naplatiti kazna, pa tako ni Poreska uprava nema način da izvrši prinudnu naplatu.

"Kod nas je dobra praksa što u zadnje vrijeme policija, ako zatekne tu osobu u prekršaju i ako ustanovi da ima dosta neplaćenih kazni, može joj oduzeti vozilo, u skladu sa Zakonom o prekršajima. Sud dalje postupa s tim vozilom, odlučuje da li će ga vratiti vlasniku ili trajno oduzeti, pa se tada vozilo uništi ili pokloni nekim humanitarnim organizacijama ili sl. Tu ima malo razlike u praksi različitih sudova", pojašnjava Radović.

Navodi da, ako taj mehanizam ne funkcioniše, onda je na Ministarstvu pravde da analizira Zakon o prekršajima i vidi ima li boljih načina kako tim osobama koje ne plaćaju, odnosno duguju, stati u kraj.

"Problem je što je Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na nivou BiH, ali trebaju proći decenije dok se na nivou BiH promijeni zakon. Već dvije-tri godine je u proceduri da se u Zakon o prekršajima ugradi oduzimanje vozila, u kojim slučajevima i sl. To bi mnogo olakšalo policiji postupanje u takvim slučajevima, ali i to je negdje zapelo, te bar koliko ja znam, izmjene zakona nisu donesene. Ali, uvođenje tih izmjena bi sigurno uticalo na to da se smanji broj lica koja duguju", zaključuje Radović.