Tko u Europi plaća najskuplje gorivo i kako stoji BiH?

Iako nominalne cijene goriva u Bosni i Hercegovini izgledaju povoljnije u usporedbi sa susjednim zemljama, stvarnost je daleko od optimistične. Prema indeksu pristupačnosti goriva, koji je objavio portal nafta.hr, BiH se smjestila među zemlje s najnižom dostupnošću goriva za prosječnog građanina. Indeks prikazuje omjer prosječne mjesečne plaće i cijene goriva, dajući jasnu sliku koliko su gorivo i mobilnost zapravo pristupačni stanovništvu.

U Bosni i Hercegovini, cijena litra benzina iznosi 1,23 €, dok je cijena dizela 1,22 €. Na prvi pogled, ove cijene su među nižima u regiji. Međutim, prosječna neto plaća u BiH iznosi samo 712 €, što je znatno niže u odnosu na susjedne zemlje. U Hrvatskoj, na primjer, prosječna plaća iznosi 1.324 €, dok je u Crnoj Gori 851 €, a u Srbiji 826 €. Iako su cijene goriva niže nego u tim zemljama, prosječni građani BiH ipak moraju izdvojiti veći postotak svojih primanja za gorivo.

U usporedbi s regijom, BiH se čini povoljnijom destinacijom za kupovinu goriva. Cijena benzina u Hrvatskoj iznosi 1,55 €, dok je cijena dizela 1,53 €, dok su u Srbiji cijene još veće: 1,54 € za benzin i 1,64 € za dizel. U Crnoj Gori i Sloveniji, cijene su nešto niže nego u BiH, ali i dalje iznad 1,40 € po litru za benzin i 1,30 € za dizel.

Međutim, prema indeksu pristupačnosti, BiH je smještena među zemlje s “vrlo skupim gorivom”. Razlog nije samo visoka cijena goriva, već nizak prihod građana. Mnoge evropske zemlje, poput Švicarske, Danske i Nizozemske, imaju visoke cijene goriva, ali građanima omogućuju bolju dostupnost zahvaljujući višim prosječnim plaćama. S druge strane, zemlje poput Ukrajine i Moldavije, iako imaju nominalno jeftinije gorivo, suočavaju se s istim problemom niske pristupačnosti zbog izuzetno niskih plaća.

Za građane BiH, situacija postaje jasnija kada se razmotri koliko stvarno moraju izdvojiti za punjenje svojih vozila. Iako nominalno niže cijene goriva mogu izgledati kao prednost, one nisu dovoljne da se poboljša budžet prosječnog domaćinstva. Građani BiH za punjenje rezervoara izdvaja veći postotak svojih mjesečnih primanja nego gotovo svi u evropskim zemljama. Ova razlika jasno ukazuje na to da su cijene goriva u BiH "pristupačne" samo na papiru, dok stvarna dostupnost ostaje problematična.

S obzirom na ove okolnosti, jasno je da BiH treba poduzeti sveobuhvatne mjere koje će poboljšati kupovnu moć građana i omogućiti im pristup osnovnim potrebama, kao što je gorivo.