Zlato na rekordnom nivou od 3.800 dolara

Cijena zlata dostigla je novi rekord od 3.800 dolara po unci, dok je slabljenje američkog dolara potaknulo rast cijelog sektora plemenitih metala. Investitori istovremeno prate mogućnost privremenog zatvaranja američke vlade, izvještava SEEbiz.

Spot zlato je u jednom trenutku skočilo za 1,4%, dosegnuvši 3.812,05 dolara po unci, čime je premašilo prošlosedmični maksimum i produžilo niz na šest uzastopnih sedmica dobitaka. Srebro je poraslo za 2,4%, a rast su zabilježili i platina i paladij, podržani ograničenom ponudom na tržištu te većim prilivima u burzovno-trgovane fondove (ETF) vezane za te metale.

Slabiji dolar i politička neizvjesnost

Pad dolara uslijedio je pred sastanak lidera američkog Kongresa i predsjednika Donalda Trumpa, zakazan za ponedjeljak, uoči isteka roka za usvajanje privremenog zakona o finansiranju. Neuspjeh u postizanju dogovora mogao bi odgoditi objavu važnih makroekonomskih pokazatelja, među kojima i izvještaja o zapošljavanju u septembru. Slabija valuta istovremeno čini zlato i druge plemenite metale dostupnijim globalnim kupcima.

Očekivanja su da bi skromniji rast zaposlenosti mogao ojačati argumente unutar Federalnih rezervi za snižavanje kamatnih stopa na sjednici u oktobru. Niže stope povećale bi privlačnost metala koji ne nose kamatni prinos. Ipak, unutar Feda vlada podijeljeno mišljenje, jer su pojedini ekonomski podaci nadmašili prognoze.

Dodatnu nesigurnost unosi i pitanje nezavisnosti američke centralne banke. Nakon što je predsjednik Trump pokušao razriješiti guvernerku Feda Lisu Cook, njeni advokati su od Vrhovnog suda zatražili da joj se omogući nastavak mandata dok traje pravna borba.

Zlato kao osiguranje vrijednosti

Prema procjeni analitičara Barclays Plc., uključujući Themistoklisa Fiotakisa i Lefterisa Farmakisa, zlato u poređenju s dolarom i državnim obveznicama ne djeluje precijenjeno, već se pokazuje kao “iznenađujuće dobra zaštita vrijednosti” u kontekstu rizika vezanih za Fed.

Od početka godine zlato je zabilježilo rast od 45%, uz kontinuiranu snažnu potražnju centralnih banaka i produženu fazu popuštanja monetarne politike.