Američki predsjednik Donald Trump krenuo je u rat težeći promjeni režima u Iranu. Umjesto toga, popustila je njegova vlastita kontrola nad Washingtonom, jer su glasači – umorni od rata i pogođeni vrtoglavim rastom cijena goriva – prepustili demokratima kontrolu nad Kongresom.
To ostavlja oslabljenog predsjednika pred izborom između izlaza postignutog pregovorima i rizičnije eskalacije.
U Teheranu i među njegovim saveznicima, rezultat je brzo protumačen kao presuda o sukobu. S druge strane Zaljeva, zvaničnici su se pitali u kojem će se smjeru Trump okrenuti.
- Iran je uspio promijeniti režim u Americi - bila je prva reakcija jednog izvora bliskog američkom savezniku u Perzijskom zaljevu. Zvaničnici u zaljevskim državama bili su zapanjeni razmjerom demokratske pobjede na američkim međuizborima u utorak, rekao je izvor.
Rat koji je započeo američko-izraelskim napadima 28. februara proširio se po cijeloj regiji dok je Teheran ispaljivao rakete i dronove na ciljeve u Perzijskom zaljevu i brodove u Hormuškom tjesnacu, poremetivši globalne opskrbe energijom. Američko-izraelska kampanja teško je oštetila iranske vojne sposobnosti, ali nije uspjela donijeti odlučujući ishod, ostavljajući pitanje iranskog nuklearnog programa neriješenim.
Oslabljeni Trump, suočen s Kongresom pod kontrolom demokrata koji može ograničiti njegove vojne opcije, ima veći motiv da traži dogovor, navode dva izvora bliska vladajućim krugovima u Zaljevu. Prema njihovim riječima, sveobuhvatan napad na Iran sada djeluje manje vjerovatno. Dodatni, ograničeni udari na nuklearna postrojenja mogli bi SAD-u pružiti priliku da proglasi ispunjenje svojih ciljeva i stavi tačku na sukob, dok Kina istovremeno pojačava napore da posreduje u postizanju rješenja.
Ipak, analitičari iz Zaljeva upozoravaju da bi sporazum koji Iranu omogućava da proglasi jasnu pobjedu, a Trumpa ostavlja u položaju poraženog, mogao jednako lako potaknuti nepromišljene poteze kao i suzdržanost.
Ova poruka američkih birača stigla je sedmicu dana nakon što su izraelski glasači zadali udarac drugom arhitekti rata – izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu. Njegov desničarski blok osvojio je 53 od 120 mjesta u Knesetu na izborima održanim 27. oktobra, što je osam mjesta manje od većine, zbog čega se on sada bori za opstanak na vlasti.
Dvojica lidera pod velikim pritiskom, čija je politička budućnost sve više vezana za ishod rata, mogli bi eskalaciju početi doživljavati ne kao rizik, već kao izlaz iz svoje političke nevolje. Takva računica možda jeste iracionalna, ali nije ništa manje opasna.
- Rezultati izbora u SAD-u čine postizanje dogovora hitnijim za Trumpa, ali nimalo lakšim za Iran - izjavila je Ebtesam al-Ketbi, predsjednica Centra za politiku Emirata u Abu Dhabiju.
Mnogo toga, navela je ona, zavisi od toga kako Teheran tumači ovaj trenutak.
- Ako Teheran shvati da je Trumpu potreban dogovor – ali ne bilo kakav dogovor – mogla bi se ukazati stvarna prilika za okončanje rata. Međutim, ako te rezultate protumači kao dokaz da je američka odlučnost oslabila, to bi ga, naprotiv, moglo potaknuti na pokretanje nove vojne eskalacije - kazala je ona.
Zaljevske države žele da izbori otvore put ka okončanju rata, ali ne po svaku cijenu, rekla je al-Ketbi.
Svako rješenje koje bi zanemarilo slobodu plovidbe kroz Hormuz, omogućilo Iranu da nameće takse ili političke uslove za pomorski saobraćaj, ili ostavilo zaljevske države izloženim vojnim prijetnjama, predstavljalo bi tek privremeni aranžman koji stvara temelje za novu krizu.
U Teheranu su lideri uživali u Trumpovom poniženju, ali nisu spustili gard; glavni iranski pregovarač pozdravio je ishod kao poruku „NE RATU”.
Dva visoka iranska izvora navela su da je Teheran ostao u stanju visoke pripravnosti, strahujući da bi Trump mogao pokušati nadoknaditi svoj poraz vojnim udarom. Vrhovni vođa Mojtaba Khamenei upozorio je protiv „čak i najmanje sklonosti ka pokoravanju”, što je signal da Iran nema namjeru ublažiti svoje zahtjeve koji se tiču moreuza Hormuz.
