Više od trećine ukupnog uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

Tokom prvih jedanaest mjeseci ove godine, uvoz Bosne i Hercegovine iz zemalja bivše Jugoslavije iznosio je oko 12 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH dostavljeni "Nezavisnim novinama“. Time je više od trećine ukupnog uvoza, koji je u tom periodu dostigao 28,97 milijardi KM, stiglo upravo iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Najveća vrijednost pristigle robe vezana je za Hrvatsku, iz koje je uvezeno proizvoda u vrijednosti od 5,41 milijardu KM. Slijede Srbija sa 3,83 milijarde KM i Slovenija sa 2,39 milijardi KM, dok je iz Sjeverne Makedonije registrovan uvoz od 209 miliona KM, a iz Crne Gore 186 miliona KM.

Istovremeno, izvoz BiH u ove države dostigao je 6,82 milijarde KM. Od pet posmatranih tržišta, jedino je u razmjeni sa Crnom Gorom ostvaren višak, dok su u trgovini sa Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom i Sjevernom Makedonijom zabilježeni deficiti. U Hrvatsku je plasirano robe u vrijednosti 2,86 milijardi KM, u Srbiju 1,73 milijarde KM, u Sloveniju 1,44 milijarde KM, dok je izvoz u Crnu Goru iznosio 607 miliona KM, a u Sjevernu Makedoniju 195 miliona KM.

Razlike između uvoza i izvoza posebno su izražene kada je riječ o Hrvatskoj, gdje negativan saldo prelazi 2,5 milijardi KM. U trgovini sa Srbijom deficit iznosi oko 2,1 milijardu KM, dok je u razmjeni sa Slovenijom manji od milijardu KM, približno 950 miliona KM.

Posmatrajući ukupnu robnu razmjenu, najviše su uvoženi nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i različiti mehanički uređaji, čija je vrijednost uvoza dostigla 2,56 milijardi KM. S druge strane, među najzastupljenijim izvoznim kategorijama nalaze se električne mašine i oprema, uključujući uređaje za snimanje i reprodukciju zvuka i slike, sa izvozom procijenjenim na oko 1,48 milijardi KM.

Ekonomista Igor Gavran pojašnjava da se značajan dio uvoza iz Hrvatske i Srbije, koji je evidentiran kroz statistiku, zapravo odnosi na robu iz trećih zemalja. Te države, kako navodi, često nastupaju kao posrednici jer i same uvoze te proizvode.

"S obzirom na to da BiH zaista ima potrebu za mnogim proizvodima koje mi ne proizvodimo, niti ih realno možemo proizvoditi (ili uopšte ili u dovoljnim količinama), onda taj dio uvoza dobrim dijelom nije problem, već jednostavno činjenica zasnovana na realnim potencijalima - prirodnim ili ekonomskim. A kada se taj dio izdvoji i analizira samo uvoz robe porijeklom iz Srbije i Hrvatske, onda su cifre daleko manje i odnos izvoza i uvoza puno povoljniji. Iako i ovi podaci imaju svoju vrijednost jer pokazuju da previše robe uvozimo preko posrednika iz susjedstva, što utiče na više cijene u BiH (čim robu ne uvozimo direktno znači da nekome u susjedstvu plaćamo određenu proviziju ili dodatne troškove transporta i druge prateće troškove). U svakom slučaju bi bilo dobro da sve što moramo uvoziti uvozimo direktno u BiH kad god je to logistički izvodivo i nema nikakve druge prepreke ili negativne efekte", naglasio je Gavran.

Ukupna struktura trgovinske razmjene sa susjednim državama, dodaje on, i dalje nije povoljna jer BiH nastavlja uvoziti širok spektar proizvoda koje domaća privreda može obezbijediti u potrebnim količinama i kvalitetu. Istovremeno, izvoz ne prati potencijale tržišta – čak i kada je obim isporuka značajan, cijene na stranim tržištima znaju biti vrlo niske.

Gavran smatra da unapređenje uslova poslovanja i podizanje konkurentnosti predstavljaju ključne korake za smanjenje zavisnosti od uvoza i jačanje izvoza. To, kako kaže, zahtijeva angažman institucija kroz regulativu i smanjenje troškova poslovanja, ali i privrednika kroz modernizaciju tehnologije, poboljšanje kvaliteta, produktivnosti i marketinških aktivnosti. Od dodatnih mjera, navodi, može koristiti i rigoroznija kontrola uvoza, ali samo u oblastima gdje postoje jasno uočeni propusti.