Cijene nafte porasle na 64 dolara zbog napetosti oko Venezuele

Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima na 64 dolara, uz nagađanja ulagača da bi smanjena opskrba iz Venezuele u slučaju američke vojne intervencije natjerala kineske i američke rafinerije da traže zamjenu.

Na londonskom tržištu barelom se nakon podne trgovalo po 77 centi višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, po 64,03 dolara. U gotovo istom iznosu barel je poskupio i na američkom tržištu, gdje je stajao 60,43 dolara.

Pred kraj sedmice, trgovci su se fokusirali na napetosti u karipskoj regiji.

SAD gomila vojne brodove u blizini Venezuele, a predsjednik Donald Trump naznačio je prošlog vikenda da bi mogao zatvoriti venezuelanski zračni prostor u sklopu borbe protiv krijumčarenja droge.

Caracas odbacuje optužbe i istovremeno signalizira spremnost da izađe u susret ponovljenim zahtjevima Washingtona da prihvati zrakoplove s iseljenicima.

Gubitak venezuelanskih barela u slučaju američke vojne intervencije značajno bi utjecao na cijene jer bi tržište moralo pronaći zamjenu, upozoravaju analitičari Rystad Energyja.

Venezuela trenutno, prema nekim procjenama, proizvodi oko 1,1 milion barela dnevno.

"Obujam proizvodnje možda je skroman u okvirima svjetske trgovine, ali njegove karakteristike su jedinstvene jer više od 67 posto čini teška nafta s visokim udjelom sumpora", navode analitičari.

Takva nafta je posebno važna kineskim rafinerijama, pa bi gubitak venezuelanskih barela osjetno otežao opskrbu tom vrstom crnog zlata.

U takvim uvjetima, poskupjela bi i teška nafta koju SAD uvozi, prvenstveno iz Kanade, ali i ona sa Bliskog istoka, jer bi Azija krenula u potragu za zamjenom.

Kineske i američke rafinerije u takvim okolnostima tražile bi druge izvore “teške” nafte u Sjevernoj i Južnoj Americi i na Bliskom istoku, a najsličnija zamjena bila bi kolumbijska nafta, objašnjavaju u specijaliziranoj firmi Kpler.

U poslijepodnevnim satima pažnju tržišta privukla je informacija iz neimenovanih izvora da bi skupina G7 i Europska unija mogle cjenovni limit za rusku naftu zamijeniti zabranom prijevoza.

Limit je prijevoznicima i osiguravateljima zabranjivao servisiranje ruske nafte skuplje od 60 dolara po barelu.

Rusija prevozi više od trećine nafte zapadnim tankerima koristeći usluge zapadnih brodara, a zabrana bi prekinula tu trgovinu. Usluge prijevoza uglavnom pružaju flote članica EU-a, uključujući Grčku, Kipar i Maltu, navodi Reuters.

Zabrana bi mogla biti uključena u 20. paket sankcija EU-a Rusiji, koji je planiran početkom 2026. godine, rekla su tri izvora. EU želi da odluka prvo bude usvojena na nivou G7, a tek potom predložena za uključivanje u paket sankcija, navela su dva od šest izvora.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njenih članica u četvrtak bio skuplji za 10 centi i iznosio je 63,27 dolara.