Izgledi za kretanje globalnih direktnih stranih investicija (DSI) u 2025. godini ocjenjuju se nepovoljnim. Kako se navodi u podacima Konferencije UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD), eskalacija trgovinskih sukoba, rast ekonomske i političke neizvjesnosti, kao i povećana volatilnost na finansijskim tržištima, doveli su do snažnog usporavanja investicione aktivnosti na svjetskom nivou već početkom godine. Takva kretanja odrazila su se i na Bosnu i Hercegovinu, gdje je u prvom polugodištu 2025. zabilježen pad stranih ulaganja, potvrđeno je Feni iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

"Vrlo je nezahvalno prognozirati očekivanja za DSI, s obzirom na to da i finansijske aktivnosti u velikim multinacionalnim kompanijama ili u bankarskom sektoru mogu značajno uticati na tokove DSI, kako globalno tako i u BiH. Možemo se nadati da će pozitivan uticaj nearshoringa ( strateško premještanje poslovnih procesa u obližnje zemlje) na rast DSI biti nastavljen, međutim, perspektive globalnih direktnih stranih investicija za 2025. nisu pozitivne", kazali su u FIPA-i.

Pad ulaganja u prvoj polovini 2025. godine

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, koji uključuju procijenjene zadržane zarade, direktne strane investicije u periodu januar–juni 2025. iznosile su 780,1 milion KM, odnosno 398,8 miliona eura. Time su strana ulaganja u prvoj polovini godine bila manja za 12,5 posto u odnosu na isti period 2024. godine, kada su, prema revidiranim podacima, iznosila 891,5 miliona KM.

"Uz smanjenje je potrebno u obzir uzeti i komponente DSI. U iznosu DSI za prvo polugodište 2025. vlasnički udjeli su veći 65,4 posto u odnosu na iznos iz prvog polugodišta 2024. godine, zadržane zarade su procijenjene u približnom iznosu kao i prethodne godine (smanjenje za 0,8 posto), dok je značajno smanjenje, od 71,7 posto, registrovano u okviru ostalog kapitala.

Mada smanjenje DSI u prvom polugodištu 2025. nije pozitivan pokazatelj, posmatrano po komponentama raduje povećanje vlasničkih udjela koji sa 241,4 miliona KM učestvuju 30,9 posto u polugodišnjem iznosu (bilo 16,4 posto u 2024., a u ranijim godinama i manje). Procijenjene zadržane zarade učestviju sa 58, 8 posto, te sa 458,7 miliona KM, kao i u prethodnim godinama, imaju najznačajnije učešće, dok ostali kapital ima skromnije učešće od 10,3 posto i sa 80 miliona KM značajno je manji u odnosu na prethodne godine", kažu u FIPA-i.

Također se navodi da je polugodišnji iznos DSI u 2025. godini iznad desetogodišnjeg prosjeka, koji za period 2016–2025. iznosi 723 miliona KM, ali istovremeno ispod prosjeka prethodnih pet godina, kada je prosječan polugodišnji iznos bio 895 miliona KM. Dodatni negativan uticaj na ukupni trend tokom godine, kako upozoravaju iz FIPA-e, može imati i najavljeno preuzimanje kompanija sa stranim kapitalom od strane domaćih firmi.

Zemlje i sektori sa najvećim ulaganjima

U prvih šest mjeseci 2025. godine najveći registrovani iznosi stranog kapitala u BiH dolazili su iz Hrvatske (203,5 miliona KM), Njemačke (174,2 miliona KM) i Srbije (108,3 miliona KM). Značajan rast kapitala zabilježen je i iz Slovenije (85,7 miliona KM), Austrije (52,6 miliona KM) i Italije (49,3 miliona KM). Najveće povećanje vlasničkih udjela u tom periodu registrovano je iz Njemačke, u iznosu od 156,6 miliona KM.

S druge strane, negativni tokovi kapitala evidentirani su iz Nizozemske i Švicarske (po -30,2 miliona KM), kao i iz Velike Britanije (-25,2 miliona KM).

Posmatrano po djelatnostima, najviše DSI u prvoj polovini 2025. godine zabilježeno je u sektoru finansijskih uslužnih djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova (204,6 miliona KM), zatim u trgovini na malo, izuzev motornih vozila i motocikala (190,3 miliona KM), te u trgovini na veliko u istom obuhvatu (133,4 miliona KM). Veća ulaganja ostvarena su i u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (49 miliona KM), kao i u proizvodnji prehrambenih proizvoda (45,9 miliona KM).

Fokus aktivnosti FIPA-e u 2026. godini

Imajući u vidu aktuelna kretanja, FIPA planira da u 2026. godini svoje aktivnosti prvenstveno usmjeri na tržište Europske unije, s naglaskom na zemlje centralne Europe, gdje se kompanije suočavaju sa rastom operativnih troškova i nedostatkom radne snage. Poseban fokus bit će stavljen i na susjedne zemlje, kao i na države Perzijskog zaljeva.

U saradnji s diplomatsko-konzularnom mrežom te domaćim i stranim partnerskim institucijama, planirana je organizacija poslovnih foruma i "Investicijskih dana BiH" na ciljanim tržištima. FIPA namjerava intenzivirati aktivnosti u regijama u kojima do sada nije bila prisutna, nastaviti s "outreach misijama" u zemljama EU, te učestvovati na investicionim sajmovima, forumima i konferencijama, kao i u realizaciji projekata dogovorenih s međunarodnim organizacijama i institucijama.

Postinvesticiona podrška investitorima

Predstavnici FIPA-e su do sada realizovali 805 posjeta kompanijama u okviru Programa postinvesticione podrške, poznatog kao Aftercare program, koji se provodi od 2007. godine s ciljem podsticanja reinvestiranja postojećih investitora i jačanja saradnje s lokalnom privredom i institucijama vlasti.

"Imajući u vidu neophodnost saradnje institucija, na raznim nivoima vlasti, prilikom rješavanja prepreka s kojima se u svom poslovanju susreću investitori, kao i u cilju stvaranja uslova za nova ulaganja, Saradnička mreža i zajedničke posjete investitorima su potvrdile svoju opravdanost. Pomažući investitorima u rješavanju otvorenih pitanja unapređuje se povjerenje u institucije i direktno doprinosi novim investicijama i otvaranju novih radnih mjesta. Otvorena pitanja investitora se prate kroz dva načina rješavanja. Dio otvorenih pitanja se odnosi na reformske mjere ili preporuke za poboljšanje poslovnog okruženja, dok se dio odnosi na asistencije i urgencije za rješavanje problema u skladu sa postojećom legislativom ili praksom (ad hoc). FIPA je do sada aktivno učestvovala u 1.054 asistencije ili urgencije za ad hoc pitanja s ciljem pomoći stranim investitorima u rješavanju problema i predložila 195 obrađenih preporuka za poboljšanje uslova poslovanja (od 2014. tj. od formiranja Saradničke mreže)", kazali su u FIPA-i za Fenu.