hodovo

22.04.2026 |

Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvor: Akta.ba

Autor: Seida Bijedić

Ko plaća, a ko dobija

Privilegirani proizvođači OIE u FBiH dobili skoro 11 miliona KM poticaja

OIEiEK u 2025. prikupio 66% planiranih sredstava, ali isplatio više nego što je naplaćeno. Toming najveći korisnik poticaja u FBiH.

Ko plaća poticaje za solarnu energiju u FBiH? Građani kroz račun za struju. U 2025. godini snabdjevači električne energije prikupili su od krajnjih kupaca 12,8 miliona KM naknade za poticanje obnovljivih izvora, iako je država je planirala gotovo 20 miliona KM. Od prikupljenog novca, privilegirani proizvođači dobili su gotovo 11 miliona KM.

U međuvremenu, kroz elektroenergetski sistem FBiH u 2025. godini ubačeno je ukupno 46,5 gigavat-sati struje iz obnovljivih izvora, pokazuje izvještaj o prikupljenim i utrošenim sredstvima za 2025. godinu koji je objavio Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK).

Izvještaj koji je analizirala Akta.ba otkriva značajan jaz između onoga što je planirano i onoga što je realizirano, ali i između onoga što je uplaćeno i onoga što je potrošeno.

Ko uplaćuje naknadu

Ukupno planirani iznos naknade za poticanje obnovljivih izvora energije u 2025. godini iznosio je 19.393.722 KM. Snabdjevači električne energije JP Elektroprivreda BiH, JP Elektroprivreda HZHB, HEP Energija i Petrol BH Oil Company — prikupili su i uplatili svega 12.808.114 KM, što je samo 66 posto od planiranog. Glavni razlog zaostatka je kašnjenje Vlade Federacije BiH: Odluka kojom se utvrđuje jedinični iznos naknade stupila je na snagu tek 3. aprila 2025. godine, s više od tri mjeseca zakašnjenja u odnosu na početak godine.

Uprkos tome, ukupno utrošena sredstva iz naknade iznosila su 14.458.439 KM — gotovo 1,7 miliona KM više nego što je te godine prikupljeno. Razlika je pokrivena sredstvima prenesenim iz prethodnih godina.

Naknadu za poticanje OIE prikupljaju snabdjevači električne energije od krajnjih kupaca, a zatim je uplaćuju OIEiEK-u. Najveći uplatilac je JP Elektroprivreda BiH sa sjedištem u Sarajevu, koja je uplatila 9.985.089 KM, što čini skoro 78 posto ukupno prikupljenih sredstava. Slijedi JP Elektroprivreda HZHB iz Mostara s 2.800.454 KM, dok su HEP Energija i Petrol BH Oil Company uplatili simbolične iznose od 22.443 i 126 KM respektivno.

Privilegirani proizvođači: gotovo 11 miliona KM poticaja

Od prikupljenih sredstava, privilegiranim proizvođačima isplaćen je poticajni dio garantirane cijene u ukupnom iznosu od 10.977.828 KM. Ostatak od 3.480.611 KM otišao je na troškove rada i administriranje samog Operatora za OIEiEK.

Posebno upada u oči neravnomjerna raspodjela između dva distributivna sistema. Proizvođači priključeni na mrežu JP EP HZHB primili su 8.879.676 KM, što je više od četiri puta više od iznosa isplaćenog proizvođačima u sistemu JP EP BiH koji su dobili 2.098.151 KM. Razlog je jednostavan, većina solarnih kapaciteta u FBiH koncentrirana je u zapadnoj Hercegovini, na području koje pokriva HZHB mreža.

Također, izvještaj koji je Akta.ba analizira pokazuje da su privilegirani proizvođači isporučili u elektroenergetski sistem Federacije BiH ukupno 46,5 gigavat-sati (GWh) električne energije iz obnovljivih izvora u 2025. godini. Od toga je daleko veći dio, čak 38,8 miliona kWh ili 84 posto, isporučeno kroz mrežu JP Elektroprivrede HZHB, dok je kroz mrežu JP Elektroprivrede BiH isporučeno 7,6 miliona kWh, odnosno 16 posto ukupne količine. Taj omjer gotovo u potpunosti odražava geografsku koncentraciju solarnih kapaciteta u Federaciji, ogromna većina instaliranih postrojenja nalazi se u zapadnoj Hercegovini.

Najveći pojedinačni korisnik

Daleko najveći primatelj poticaja u sistemu EP HZHB je grudska firma GP Toming d.o.o., koja je kroz 37 elektrana — pod imenima Krenica, Hodovo i Grude primila ukupno 2.242.912 KM, što je više od petine svih sredstava isplaćenih privilegiranim proizvođačima u cijeloj Federaciji BiH. Radi se o firmi koja je u 2025. godini ostvarila i rekordne poslovne rezultate s ukupnom dobiti od 22,7 miliona KM.

Na drugom mjestu u HZHB sistemu je SOLAR ENERGY doo iz Čapljine sa 440.087 KM, ostvarenih kroz jednu solarnu elektranu instalirane snage čak 918 kW. Slijede BINGO d.o.o. iz Tuzle s 238.245 KM i MM Kalesić d.o.o. iz Živinica s 232.512 KM. NSSN d.o.o. iz Mostara, s postrojenjem instalirane snage 992 kW, primio je 178.950 KM, a Herceg-Gala d.o.o. kroz sedam elektrana ukupno 176.667 KM.

U sistemu JP EP BiH, najveći primatelj je Energy trade d.o.o. iz Usore, koja kroz dvije elektrane ukupne snage 275 kW prima 179.006 KM. Slijede Gold Energy doo iz Gradačca s 68.120 KM i Energy d.o.o. iz Kaknja s 65.932 KM.

Više sunca, veće isplate

OIEiEK je naglasio da su isplate privilegiranim proizvođačima bile za 74.730 KM više od planiranog, i to isključivo zbog veće proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana uzrokovane većim brojem sunčanih sati u 2025. godini. To pokazuje koliko su poticaji za obnovljive izvore u FBiH osjetljivi na vremenske prilike, a ne samo na regulatorne odluke.

Na kraju 2025. godine, na računima OIEiEK-a ostalo je 7.356.077 KM prenesenih u narednu godinu.

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE · 2025

Ko plaća, a ko dobija

Poticaji za privilegirane proizvođače obnovljive električne energije

TOK SREDSTAVA
Planirano
19.393.722
KM
Stvarno prikupljeno
12.808.114
KM · samo 66% od plana
Ukupno utrošeno
14.458.439
KM · više od prikupljenog
⚠ Zašto je prikupljeno manje od plana? Odluka Vlade FBiH o visini naknade stupila je na snagu tek 3. aprila 2025. — s više od tri mjeseca kašnjenja. Razlika je pokrivena sredstvima iz prethodnih godina.
KO UPLAĆUJE NAKNADU

Naknadu plaćaju snabdjevači električne energije koji je naplaćuju od krajnjih kupaca i uplaćuju OIEiEK-u.

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo 9.985.089 KM
78% ukupnih uplata
JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar 2.800.454 KM
22% ukupnih uplata
HEP Energija + Petrol BH Oil Company 22.569 KM
RASPODJELA ISPLATA
Privilegirani proizvođači
10.977.828 KM
isplaćeno za isporučenu el. energiju
EP HZHB mreža
8.879.676 KM
81% od ukupnog
EP BiH mreža
2.098.151 KM
19% od ukupnog
Troškovi OIEiEK
3.480.611 KM
administriranje i rad operatora
NERAVNOMJERNA RASPODJELA: HZHB vs BiH

Većina solarnih kapaciteta u FBiH koncentrirana je u Zapadnoj Hercegovini. Rezultat: HZHB mreža dobija četiri puta više poticaja od BiH mreže.

8.879.676 KM
EP HZHB · 81%
2.098.151 KM
EP BiH · 19%
TOP PRIMATELJI — EP HZHB SISTEM
#1 NAJVEĆI PRIMATELJ
GP Toming d.o.o. Grude
37 elektrana · SE Krenica, SE Hodovo, SE Grude
2.242.912 KM
20% svih isplata u FBiH
#2 · SOLAR ENERGY doo Čapljina
1 elektrana · 918 kW
440.087 KM
#3 · BINGO d.o.o. Tuzla
1 elektrana · 997 kW
238.245 KM
#4 · MM Kalesić d.o.o. Živinice
1 elektrana · 999 kW
232.512 KM
#5 · NSSN d.o.o. Mostar
1 elektrana · 992 kW
178.950 KM
#6 · Herceg-Gala d.o.o.
7 elektrana
176.667 KM
#7 · Servis Jelić d.o.o. Široki Brijeg
1 elektrana · 150 kW
103.782 KM
TOP PRIMATELJI — EP BiH SISTEM
#1 · Energy trade d.o.o. Usora
2 elektrane · SE Energy 1 + SE Ivex 2
179.006 KM
#2 · Gold Energy doo Gradačac
1 elektrana · 150 kW
68.120 KM
#3 · Energy d.o.o. Kakanj
1 elektrana · 150 kW
65.932 KM
#4 · Bratstvo d.d. Gornji Vakuf-Uskoplje
1 elektrana · 138 kW
59.969 KM
#5 · Henkoprom doo Žepče
1 elektrana · 122 kW
54.827 KM
KOLIKO ENERGIJE JE ISPORUČENO U MREŽU

Privilegirani proizvođači isporučili su ukupno 46.497.775 kWh električne energije iz obnovljivih izvora u 2025. godini.

EP HZHB mreža
38.869.449
kWh · 84% ukupne isporuke
EP BiH mreža
7.628.326
kWh · 16% ukupne isporuke
Ukupno FBiH
46,5 GWh
iz obnovljivih izvora energije
Više sunca = više poticaja
Isplate privilegiranim proizvođačima premašile su plan za 74.730 KM isključivo zbog veće proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana — uzrokovane većim brojem sunčanih sati u 2025. godini. Sistem poticaja u FBiH osjetljiv je na vremenske prilike.
Izvor: OIEiEK — Izvještaj o prikupljenim i utrošenim sredstvima iz naknade za poticanje privilegiranih proizvođača električne energije u 2025. godini (februar 2026.) Obrada: Akta.ba

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI