Cijene nafte i goriva i dalje nestabilne: Kako su se kretale posljednjih šest mjeseci

Svjetsko tržište nafte i dalje je pod snažnim utjecajem geopolitičkih dešavanja i izraženih cjenovnih oscilacija, a neizvjesnost oko budućih kretanja ostaje jedna od glavnih tema na energetskim tržištima. Među ključnim pitanjima izdvajaju se mogućnost postizanja dugoročnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza te vrijeme potrebno da se tržište sirove nafte i naftnih derivata stabilizira nakon velikih promjena cijena tokom posljednjih šest mjeseci.

Trgovanje je protekle sedmice završeno rastom cijena. Brent sirova nafta dostigla je 83,50 dolara po barelu, što predstavlja povećanje veće od tri posto, dok se cijena američke WTI nafte kretala između 77,20 i 78,18 dolara po barelu. Tokom vikenda vrijednost barela premašila je granicu od 80 dolara.

Veliki poremećaji na tržištu započeli su 28. februara, nakon američko-izraelskog napada na Iran i odluke Teherana da zatvori Hormuški moreuz. Kroz taj pomorski prolaz ranije je svakodnevno prolazilo oko 20 miliona barela sirove nafte i naftnih derivata, kao i približno petina svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom (LNG), uglavnom iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Posljedice su ubrzo postale vidljive širom svijeta, posebno kroz rast cijena goriva.

Podaci Statista pokazuju da je u Sjedinjenim Američkim Državama od 23. februara do 4. maja cijena benzina porasla za približno 45 posto, dok je dizel poskupio za više od 48 posto.

Sličan trend zabilježen je i u Bosni i Hercegovini. U Federaciji BiH prosječna cijena dizela u februaru iznosila je oko 2,35 KM po litru, da bi do kraja marta dostigla 3,29 KM, što predstavlja povećanje od oko 40 posto ili 0,94 KM po litru u odnosu na kraj februara. U Republici Srpskoj dizel je prije februara u prosjeku koštao oko 2,30 KM po litru.

Rast cijena nastavljen je i tokom aprila. Prema podacima portala GlobalPetrolPrices.com, sredinom tog mjeseca litar dizela u BiH dostigao je 3,67 KM, što predstavlja najvišu evidentiranu cijenu u posljednjih deset godina.

Nakon što su ostvareni određeni pomaci u pregovorima između Washingtona i Teherana, posebno uoči i poslije potpisivanja memoranduma o razumijevanju u Islamabadu, cijene goriva počele su postepeno padati.

Krajem jula dizel se na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini prodavao po cijenama od 2,79 do 3,76 KM po litru, zavisno od distributera. Prema podacima od 10. augusta, cijene se kreću između 3,26 i 3,45 KM, što znači da je u odnosu na predratni prosjek od oko 2,30 KM litar dizela i dalje skuplji za približno jednu marku, odnosno između 45 i 50 posto.

Dok građani posljedice poskupljenja osjećaju kroz veće troškove života, vodeće svjetske naftne kompanije ostvarile su rekordne finansijske rezultate. ExxonMobil, Chevron, BP, Shell i TotalEnergies zajedno su u drugom tromjesečju ostvarili oko 48 milijardi dolara dobiti, zahvaljujući rastu cijena nafte tokom sukoba između SAD-a i Irana.

Prema pisanju Forbesa, ovih pet kompanija u istom periodu ostvarilo je gotovo 90 milijardi dolara novčanog toka, što predstavlja najveći iznos u njihovoj historiji i premašuje rezultate zabilježene nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Takvi finansijski rezultati ponovo su otvorili raspravu o načinu korištenja ostvarenih prihoda, odnosno hoće li sredstva biti usmjerena u nove investicije, isplate dioničarima ili jačanje bilansa kompanija. Istovremeno se intenziviraju politički zahtjevi za uvođenje poreza na izvanrednu dobit energetskog sektora.

Američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko dana optužio je kompanije ExxonMobil i Chevron da su tokom rata s Iranom ostvarile, kako je naveo, "prevelike profite", uz ponovni poziv na snižavanje cijena goriva za američke potrošače.