Prevlaka: Granica između Hrvatske i Crne Gore o kojoj ovise milijarde

Hrvatska vlada nedavno je bučno najavila raspisivanje međunarodnih natječaja za istraživanje i razvoj domaćih rezervi nafte i plina, no eksploatacija najbogatijih nalazišta – onih podmorskih smještenih na samom jugu Hrvatske – mogla bi biti blokirana sve dok se ne postigne konačni dogovor o granici na moru između Hrvatske i Crne Gore.

A taj dogovor izravno će utjecati na raspodjelu potencijalno golemih prihoda od eksploatacije ležišta ugljikovodika koja se u pograničnom području nalaze. Iako se o konkretnim veličinama rezervi tek može spekulirati, iz javno dostupnih podataka o dosad obavljenim istraživanjima može se zaključiti da su one znatne.

Istraživali Amerikanci

Iako ozbiljnija istraživanja ugljikovodika na južnom dijelu istočne obale Jadrana nisu vođena od 1990. godine, najozbiljnije istražne radove u toj regiji je potkraj 70-tih i početkom 80-tih prošlog stoljeća provodila američka naftna kompanija Chevron. Amerikanci su tada u hrvatskom i crnogorskom dijelu Jadrana proveli niz seizmičkih snimanja te napravili desetak ispitnih bušotina. Jedna od najuspješnijih bila je bušotina Južni Jadran 3, smještena tridesetak milja sjeverozapadno od Budve.

Na toj lokaciji otkrivena je prisutnost nafte, ali su količine procijenjene komercijalno neisplativima. Ipak, ključni element pri toj procjeni bila je tadašnja cijena nafte koja se kretala u rasponu od 20 do 40 dolara.

Danas njezina cijena iznosi oko 100 dolara, a proteklih godina je često premašivala i razinu od 120 dolara. Uz današnju cijenu, razumno je vjerovati da bi naftno polje kod bušotine Južni Jadran 3 bilo komercijalno isplativo, no problem je što se nalazi u neposrednoj blizini današnje privremene crte razgraničenja, koja je ustanovljena međudržavnim sporazumom Hrvatske i Crne Gore još iz 2002. godine.

Temeljem tog sporazuma, Hrvatska je uspostavila kontrolu nad kopnenom granicom na Prevlaci, ali je na moru uveden privremeni granični režim. Ekspert za međunarodno pravo i nekadašnji šef državne Komisije za granice Hrvoje Kačić svojedobno je upozorio da bi Hrvatska, kad bi privremeni režim bio pretvoren u trajno rješenje granice na moru, bila uskraćena za više od 200 četvornih kilometara teritorijalnog mora, te tisuću kilometara epikontinentalnog pojasa.

Veći dio u hrvatskom moru

Sad je jasno da bi crta razgraničenja izravno utjecala i na podjelu podmorskih naftnih bogatstava.

"Reinterpretacije Chevronovih seizmičkih podataka ležišta Južni Jadran 3 koja je radila britanska tvrtka Star Petroleum pokazala su da je ležište znatno veće nego što se prije smatralo, ali i da se sastoji od dviju struktura. Manja je ona izravno ispod bušotine, a veća zapadnije prema hrvatskom teritorijalnom moru. Dakako, mi ne možemo sa sigurnošću reći kolike su te rezerve, no s obzirom na to gdje se nalaze, rješavanje graničnog pitanja nužan je preduvjet da ih se istraži i eventualno osposobi za proizvodnju",  kaže Stanko Kadija, umirovljeni geolog Ine koji je godinama radio na istraživanju jadranskih ležišta ugljikovodika.

U Vladi spremni za suradnju

U Vladi RH smatraju da neće biti problema s razvojem nalazišta na južnom Jadranu. Kako se neslužbeno doznaje, u Ministarstvu gospodarstva planiraju Crnoj Gori predložiti raspisivanje zajedničkog natječaja za istraživanje i eksploataciju.

"To bi bilo logično jer bi vrijednost i atraktivnost posla porasla, tako da bismo svi od toga imali koristi. U konačnici, to bi mogao biti i poticaj da kroz dogovor konačno riješimo pitanje granice na moru", kaže naš sugovornik iz Ministarstva.