Hrvatska blokira ulazak Crne Gore u EU: Podgorici ističe vrijeme za dogovor

Plan Crne Gore da do 2028. godine postane 28. članica Europske unije mogao bi biti doveden u pitanje ukoliko Podgorica i Zagreb uskoro ne pronađu rješenja za niz otvorenih bilateralnih pitanja. Među njima su ratni zločini, nestale osobe, imovinski zahtjevi i razgraničenje na moru.

Crna Gora trenutno je najnaprednija zemlja kandidat u procesu pristupanja Europskoj uniji. Do sada je zatvorila 18 pregovaračkih poglavlja, dok vlasti u Podgorici namjeravaju završiti obaveze u preostalih 15 do kraja ovog mjeseca. Nakon toga bi odluka o njihovom zatvaranju bila na državama članicama EU, prenosi Euronews.

Međutim, upravo se na toj tački pojavljuje prepreka u odnosima s Hrvatskom.

Prema pisanju Euronewsa, Bruxelles je morao odgoditi međuvladinu konferenciju s Crnom Gorom koja je bila planirana za utorak, nakon što je Hrvatska ponovo izrazila protivljenje zatvaranju nekoliko pregovaračkih poglavlja zbog neriješenih pitanja između dvije zemlje.

Diplomatski izvori navode da je cilj Crne Gore da do kraja godine završi pregovarački dio procesa i dalje ostvariv, ali da vremena za postizanje dogovora ima sve manje.

Šta Hrvatska traži od Crne Gore?

Među zahtjevima Zagreba nalaze se obeštećenje bivših zatočenika ratnih logora, saradnja Crne Gore u pronalasku 14 osoba koje se još vode kao nestale iz perioda rata u Hrvatskoj, procesuiranje ratnih zločina te rješavanje neriješenih imovinskih zahtjeva hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ranije je saopćilo da je krajem 2024. ponovo pozvalo Crnu Goru na dijalog o otvorenim pitanjima kako ona ne bi opterećivala završnu, ključnu fazu pristupnog procesa.

Na listi spornih pitanja nalaze se i zahtjev Zagreba za promjenu naziva bazena koji nosi ime nekadašnjeg jugoslavenskog vaterpoliste Zorana Gopčevića, kojeg Hrvatska povezuje s logorom Morinj, zatim pitanje razgraničenja na moru te povratak školskog broda „Jadran“.

Hrvatska blokira nekoliko poglavlja

Ministarski razgovori dvije države posljednjih sedmica održavaju se uz podršku Europske komisije, ali dogovor još nije postignut.

Zbog toga Hrvatska i dalje ne daje saglasnost za zatvaranje poglavlja 14, koje se odnosi na transportnu politiku. Zagreb trenutno blokira i poglavlja koja se odnose na vanjsku i sigurnosnu politiku, pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost.

Novi bilateralni sastanak predstavnika Crne Gore i Hrvatske trebao bi biti održan početkom oktobra u Zagrebu.

Ukoliko razgovori donesu dovoljan napredak, nova međuvladina konferencija mogla bi biti održana 12. ili 13. oktobra, kada bi bilo moguće zatvoriti dodatna pregovaračka poglavlja.

Prema izvorima Euronewsa, postoji očekivanje da bi dva ministarstva vanjskih poslova u naredna dva mjeseca mogla postići dogovor koji bi omogućio nastavak procesa, iako nisu sva otvorena pitanja jednako složena.

Jedan zvaničnik uključen u proces kazao je Euronewsu, uz uslov anonimnosti, da je rješenje pitanje vremena i nastavka razgovora, ali da se pregovori ne mogu ograničiti preciznim rokovima.

Rok 2028. postaje sve zahtjevniji

Vrijeme je, međutim, važno za Podgoricu jer Crna Gora želi ostvariti ambiciozan plan ulaska u EU u naredne dvije godine, a istovremeno zadržati politički zamah uoči izbora zakazanih za juni 2027. godine.

Europska komisija zabrinuta je da bi bilateralni sporovi mogli značajno usporiti napredovanje trenutno najnaprednije države kandidata te posreduje u pokušaju pronalaska rješenja između Zagreba i Podgorice.

Europska komesarka za proširenje Marta Kos nakon međuvladine konferencije održane u julu poručila je da Crna Gora i dalje može postati članica EU 2028. godine čak i ako sva pregovaračka poglavlja ne zatvori tokom ove godine.

U tom slučaju, međutim, bilo bi potrebno da proces ratifikacije pristupnog ugovora u državama članicama bude završen relativno brzo.

Dodatnu neizvjesnost predstavljaju predstojeći izbori u pojedinim važnim članicama EU, među kojima su Francuska i Španija, gdje postoje političke snage koje su skeptične prema daljem proširenju Unije.

Kos je zbog toga naglasila da će jedan od odlučujućih faktora biti brzina kojom će ratifikacija eventualnog pristupnog ugovora Crne Gore biti provedena u svim državama članicama EU.