
18.06.2013 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: eKapija.ba
Glavna ekonomistica Svjetske banke za BiH Sandra Hlivnjak istaknula je da će BiH imati slab oporavak rasta u 2013. Procijene govore da bi on trebao iznositi tek skromnih 0, 5 posto.
Rast bruto društvenog proizvoda (BDP)u 2013. godini za šest zemalja jugoistočne Europe(Albaniju, BiH, Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju i Kosovo) iznosit će 1,7 odsto nakon pada od 0,6 odsto u 2012. godini, kazao je to danas vodeći ekonomista Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana Abebe Aduguna predstavljajući iz Prištine vidolinkom "Redovan ekonomski izvještaj za jugoistočnu Europu". Naveo je da će oporavak regije biti najviše vođen rastom izvoza u sektorima električne energije te poljoprivede.
Naveo je da određenim zemljama dolazi do kašnjenja oporavka zbog nekvalitetnih kredita, sporog oporavka procesa odobravanja novih kredita, nastavka procesa zaduživanja, te usporene fiskalne konsolidacije. Naglasio da je malo vjerojatno da će u navedenih šest zemalja doći do ubrzanja oporavka sve dok je eurozona i dalje u recesiji. Kao najveći razlog za zabrinutost zemlje zapadnog Balkana bi trebale imati zbog visoke stope nezaposlenosti.
Naveo je da je BiH jedna od vodećih zemalja po migraciji mladih ljudi. "Zabrinjava taj trend odliva mladog, obrazovanog kadra, a vlade moraju raditi na tome da im svojim politikama pruže priliku da se vrate u zemlju", istaknuo je on.
Šefica ureda Svjetske banke u BiH Anabela Abreu Abreu istaknula je da se ovi izvještaji rade svakih šest mjeseci, te da im je namjera dati makroekonomsku prezentaciju stanja u regionu, ali i svakoj zemlji pojedinačno. "Izvještaj koji je predstavljen danas se u velikoj mjeri bavi pitanjem stvaranja novih radnih mjesta jer je ogromna nezaposlenost u regionu", rekla je ona danas novinarima u Sarajevu.
Tako će to biti i glavni problem sa kojim će se BIH suočavati u ovoj godini. ''Ono što je posebno zabrinjavajuće je da je stopa nezaposlenosti mladih preko 50 posto. Da bismo mogli otvoriti radna mjesta moramo provesti reforme. Reforme vezane za radno zakonodavstvo, reforme investicione klime, a za provedbu tih reformi potrebna je politička volja", kazala Abreu.
Glavna ekonomistica Svjetske banke za BiH Sandra Hlivnjak istaknula je da će BiH imati slab oporavak rasta u 2013. Procjene govore da bi on trebao iznositi tek skromnih 0, 5 posto. Nažalost, brojna pitanja vezana za poslovno okruženje u BiH i dalje će ograničavati prilive direktnih stranih ulaganja, kao i perspektive za ekspanziju domaćih poduzeća, istaknuto je danas.
"Indikatori za prvi kvartal ove godine godine pokazuju da je došlo do blažeg oporavka u ekonomiji BiH. Sve stope su pozitivne izuzev indikatora koji se tiče uvoza. Agencija za statistiku je prije nekoliko dana objavila podatke za prvih pet mjeseci o uvozu i izvozu. Vrlo pozitivan trend je na strani izvoza koji sada iznosi 10, 8 posto dok je uvoz skroman i iznosi -0,6. Najveći faktor u izvozu čini električna energija", kazala je Hlivnjak.
Što se tiče kreditnog rizika zemlje on je ostao nepromijenjen. U ovoj godini je, također, nastavljen značajan priliv doznaka iz inozemstva iako je on manjeg intenziteta nego prethodnih godina. "Nastavljen je rast stranih investicija ali ne u obimu koji bi značajno utjecao u promjeni rasta bh. ekonomije', navela je Hlivnjak. Što se tiče nezaposlenosti BiH je iznad prosjeka po ovoj stopi. ''Za 2012. godinu procjene se kreću oko 28 posto što pokazuje mali porast nezaposlenosti u odnosu na 2011. kada je iznosila 27, 6 posto'', kazala je ona.
Hlivnjak rekla je da ova međunarodna financijska institucija ima četiri glave preporuke kada je riječ o reformama. "Zagovaramo nastavak procesa fiskalne konsolidacije, osiguranje održivosti financijskog sektora kroz ojačanu supereviziju i unapređenje financijske discipline, nastavak rada na poboljšanju investicijske klime, te povećanje stupnja fleksibilnosti propisa koji se odnose na tržište rada i smanjivanje demotivacijskih faktora za rad", navela je Hlivnjak.
Danijela Kozina
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.