Posao ne traži trećina na birou

Zvanični podaci pokazuju da je u BiH oko 549.000 nezaposlenih, ali se procjenjuje da trećina od tog broja uopšte ne traži posao, već je riječ o građanima koji rade na crno i na birou su da bi ostvarili zdravstveno osiguranje ili neku od olakšica.

U Centrima civilnih inicijativa (CCI), čiji su predstavnici juče u Banjaluci predstavili izvještaj o monitoringu rada bh. javnih službi za zapošljavanje, naglašavaju da više od 180.000 građana, koji su evidentirani kao nezaposleni, zapravo uopšte ne traži posao.

Adis Arapović, projekt menadžer u CCI, kaže da su uočili vrlo veliki problem u vezi sa pogrešnom percepcijom o evidenciji nezaposlenih.

"Zemlja koja šalje poruku o tome da u njoj ima više od 500.000 nezaposlenih, ima problem sama sa sobom. Taj broj nije tačan, jer prema nekim procesima, njih minimalno 180.000 nisu nezaposleni. Oni ne traže posao, i ne spadaju u kategoriji nezaposlenih. Oni su na biroima samo da bi ostvarili zdravstveno osiguranje ili neku od privilegija koje ih sljeduju", pojašnjava je Arapović.

On pritom dodaje da su na evidencijama biroa i ljudi koji su se tu prijavili kako bi imali olakšice, odnosno podršku pri poljoprivrednoj proizvodnji i slično.

Ševal Suljkanović, predsjednik Udruženje poslodavaca Brčko distrikta, takođe kaže da postoje indicije da trećina evidentiranih na brčanskom birou uopšte ne traži posao, niti se javlja ovoj službi.

"To je nezvaničan podatak, koji sam čuo neki dan. Ima ljudi za koje vjerujem da negdje rade, a na birou su samo zbog ostvarivanja nekih prava, poput zdravstvenog osiguranja, nekih dodataka i slično. Mislim da je potrebna detaljnija kontrola da se dođe do toga da na birou budu samo oni ljudi koji su zainteresovani za posao", ističe Suljkanović.

Međutim, Hasan Sejdić, koordinator u Udruženju nezaposlenih u BiH, priznaje da se dešava da se građani na biro prijavljuju i kada ne traže posao, ali tvrdi da nije riječ o velikom broju slučajeva.

"Ja bih postavio pitanje da li je biro pozvao neke ljude i ponudio im posao. Biro je svrha sam sebi. I sami znate koliki je problem nezaposlenosti u BiH, a ovdje vlast nije uradila ništa da privuče strane investitore. Ako neko ovdje hoće da zaradi 100 maraka, državi treba dati 80, što je neprihvatljivo. Oni koji nas vode nemaju sluha za ekonomiju", rekao je Sejdić.

Prema njegovim riječima, ima i građana koji rade na crno, te su se na biro prijavili kako bi imali zdravstveno osiguranje.

"Za to nisu krivi oni, već inspekcija. Čovjek je prinuđen da ćuti i ne smije da prijavi svog poslodavca, već radi na crno. Ko bi radio na crno da ne mora", pita Sejdić.

Inače, u CCI, kažu da se za zapošljavanje u BiH svake godine potroši oko 200 miliona maraka, ali od toga 80 odsto ode na pasivne mjere, a tek 20 odsto na aktivne mjere traženja posla.

"Logično bi bilo da se od 200 miliona maraka, koliko se prosječno godišnje potroši za zapošljavanje u BiH, većina izdvoji na aktivne mjere, poput poticaja zapošljavanju. Međutim 80 odsto novca se potroši na pasivne mjere, gdje spadaju dokup radnog staža, servisiranje zdravstvenog osiguranja i slično", objašnjavaju u CCI.