Turska investira u susjedne zemlje, u BiH tek na devetom mjestu po ulaganju

Prema podacima Centralne banke BiH od 1994. do 2011. godine, Turska je uložila u BiH 141.000.000 eura. Zvanični podaci o investiranju ove države za 2012. godinu se očekuju početkom septembra ove godine, ali prema preliminarnim podacima za prvih devet mjeseci 2012. godine evidentirano je 14.7 miliona KM investicija iz Turske. Impozantna brojka, svi bi se složili, no tako izgleda samo na prvi pogled. Činjenica je da je Turska po investiranju u BiH tek na devetom mjestu.

Najznačajnija zemlja investitor u BiH je Austrija sa uloženih 1.194.000.000 eura, zatim slijedi Srbija sa uloženih 938.000.000 eura, te Hrvatska sa 679.000.000 eura.

Bosnu i Hercegovinu i Tursku veže dugogodišnje prijateljstvo, dobri politički odnosi, tako da ne čudi što su sve oči javnosti uprte baš u ovu državu. Međutim, dobre političke odnose ne prati ekonomska saradnja. Turskih investicija u Bosni i Hercegovini je malo ili nedovoljno, posebno kada se poredimo sa susjednim zemljama, Srbijom i Hrvatskom. Naime, u ovim zemljama je u posljednje vrijeme zabilježen znatan porast investicija iz Turske.

„Bosna i Hercegovina ima velika očekivanja od investitora iz Turske i arapskih zemalja, međutim istina je da je veći broj projekata realiziran u susjednim zemljama. Jasno je da postoji interes investitora iz ovih zemalja i za Bosnu i Hercegovinu. Brojne delegacije privrednika (posebno iz Turske) su u direktnim kontaktima i pregovorima za određene projekte, ali sam proces odlučivanja o investiciji je duži u poređenju sa susjednim zemljama. Poslovno okruženje i turbulentan politički ambijent zahtijevaju opreznije korake investitora“, smatraju u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA).

Najznačajnije investicije iz Republike Turske su ulaganja u Natron Hayat Ltd. Maglaj, Sisecam soda Lukavac, te otvaranje Turkish Ziraat Bank Bosnia d.d. Sarajevo. Iz FIPE za eKapija.ba kažu da je kupovinom Rudnika krečnjaka Vijenac Lukavac zajedno sa Fabrikom cementa Lukavac registrovano povećanje kapitala kompanije Sisecam soda u 2012. godini za 13.7 miliona KM.

„Investicije iz Republike Turske svakako mogu biti unaprijeđene i dolaskom Istanbulske berze, u saradnji sa TAKASBANK i Centralnim registrom Turske, koji su u 2011. godini izvršili dokapitalizaciju Sarajevske berze vrijednosnih papira d.d. Sarajevo (SASE). U aprilu 2012. godine u Sarajevu je otvorena klinika Euromedical za liječenje neplodnosti u sastavu Jinemed Group. Također novinska agencija Anadolija otvorila je direkciju za Balkan u Sarajevu“, kažu iz FIPE.

No ono što Bosni i Hercegovini treba je pokretanje proizvodnje, otvaranje fabrika i novih radnih mjesta. Ipak takvih investicija iz Turske je veoma malo, ali ih ima.

Na primjer krajem 2012. godine je u sklopu stare industrijske zone u Vogošći počela izgradnja fabrike za proizvodnju LED rasvjetnih tijela čiji je investitor sarajevska kompanija LIVA Group. Kompaniju LIVA Group je osnovala grupa domaćih i turskih privrednika, a u novoj fabrici u Vogošći planiraju zaposliti 24 nova radnika.

Pored toga za izgradnju vjetroelektrane na Vlašiću, koncesiju su dobili Berksan Muhendislik (Turska) u saradnji sa kompanijom Energa d.o.o. Sarajevo. Registrirali su kompaniju Eberkon d.o.o. Travnik. Pripremni radovi su u toku, a izgradnja vjetroelektrana snage do 5 MW je planirana na deset lokacija.

Međutim, neke pompezno najavljivanje investicije iz Turske nikada nisu realizovane, takav je slučaj sa najavljenim ulaganjem Turkoil Petrol Urunleri Sanayi Ticaret Ve Dagitim A.S. u TURKOIL d.o.o. Sarajevo, koje se nikad nije ostvarilo.

„Značajno povlačenje kapitala evidentirano je sredinom 2012. godine, kada je Turkish Airlines okončao partnerstvo sa BH Airlines-om, a 49% vlasničkog udjela BH Airlinesa koje je imala turska kompanija predate su Vladi Federacije BiH koja je većinski vlasnik nacionalnog avio prevoznika“, kazali su nam iz Agencije za unapređenje stranih investicija BiH.

Po svemu sudeći turskih investicija u BiH moglo bi i trebalo biti mnogo više, no za sada nije jasno ko je kriv za takvo stanje.

„Teško je odgovornost usmjeriti na jednu adresu. Svi oni koji mogu uticati na stvaranje privlačnog poslovnog ambijenta, sigurnog i stabilnog okruženja, i pružanje podrške investitorima nose svoj dio odgovornosti. Konkurentnost privrede, povoljno poslovno okruženje, stabilna ekonomska i politička situacija i jasna vizija privrednog razvoja su preduslovi od kojih zavisi donošenje odluke o investiranju. Sve dok stanje u ovim oblastima nije zadovoljavajuće iz ugla investitora, predstavljaće kočnicu“, kažu iz FIPE, dodajući da bi se postizanje napretka u ovim oblastima sigurno pozitivno odrazilo na porast investicija.

A. Šulović