EBRD: Istočnoj Evropi prijeti život daleko ispod ekonomskog standarda

23.12.2013 |

Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvor: Fena

EBRD: Istočnoj Evropi prijeti život daleko ispod ekonomskog standarda

Aktuelna prognoza EBRD-a smatra da se ove zemlje nalaze u „začaranom krugu“, jer su već dosad bile teško pogođene međunarodnom ekonomskom i finansijskom krizom, zbog čega su državne kase prazne.

Istočnoj Evropi i zemljama bivšeg Sovjetskog saveza trajno prijeti život daleko ispod ekonomskog standarda i stepena blagostanja zapadne Evrope, upozorava Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u svom najnovijem istraživanju pod nazivom "Stuck in Transition?".

Prognoze EBRD-a su u "Prijelaznom izvještaju" za 2013. godinu loše i predviđaju da će nekadašnje komunističke zemlje istočne Evrope i bivšeg Sovjetskog saveza u pogledu ekonomskog razvoja kaskati još desetljećima za zapadnom Evropom.

U mnogim zemljama je došlo do zastoja ekonomskih reformi, dok je u pojedinim čak zabilježeno i nazadovanje.

Aktuelna prognoza EBRD-a smatra da se ove zemlje nalaze u "začaranom krugu", jer su već dosad bile teško pogođene međunarodnom ekonomskom i finansijskom krizom, zbog čega su državne kase prazne.

Naročito zapadne banke su u finansijskoj krizi smanjile kreditiranja, zbog čega su izostale potrebne investicije, produktivnost zaostajala, potrošnja je smanjena, a ekonomija nije mogla biti pokrenuta.

Istovremeno je došlo i do zastoja kod političkih i strukturalnih reformi. Prema prognozi Evropske banke za obnovu i razvoj produktivnost u zemljama istočne Evrope će u narednih deset godina u prosjeku rasti za dva do četiri posto godišnje nakon čega će još više nazadovati.

Prema EBRD-u budućnost Poljske, Mađarske, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Litvanije, Latvije i Estonije izgleda pozitivnije.

Ove zemlje bi do 2033. mogle dostići oko 60 posto prosječnog dohotka po stanovniku zemalja EU-15 prije pristupanja zemalja iz istočne Evrope, javlja Compress Sarajevo.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI