Za javni sektor uzeto tri puta više kredita nego za gospodarstvo

Posljednja kompletna informacija Ministarstva financija i državnog trezora BiH o zaduženosti naše zemlje pokazuje kako je vanjski dug BiH na kraju prošle godine dosegao 7,404.689.346 maraka.

Od toga ukupan vanjski dug Federacije iznosi 4,738.199.816 maraka, Republike Srpske 2,611.254.612 maraka, dok je ukupni dug Brčko Distrikta 10,242.176 maraka. Povećanje stanja vanjske zaduženosti na dan 31. prosinca 2013. godine u odnosu na 31. prosinca 2012. iznosi 249,209.054 maraka, odnosno 3,48 posto. Najveći udio u ukupnom stanju vanjske zaduženosti čini dug prema međunarodnim financijskim institucijama, u iznosu od oko 72 posto (Svjetska banka – IDA i IBRD, EIB, IMF, EBRD, Europska komisija). Značajne stavke zaduženosti BiH čine i naslijeđeni komercijalni dugovi prema Pariškom klubu kreditora te dug prema Londonskom klubu kreditora.

Servisiranje dugova

Sektorska struktura namjene kredita gleda se kroz zaduživanja u sektore za potporu infrastrukturnim projektima, projektima za potporu javnog sektora i gospodarske djelatnosti.

U ukupnom stanju vanjske zaduženosti po osnovi novih kredita, oko 52 posto odnosi se na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, oko 37 posto na kredite namijenjene javnom sektoru te oko 11 posto je angažirano za gospodarske djelatnosti. U razdoblju od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013., dospjele obveze po vanjskom državnom dugu servisirane su redovito, u ukupnom iznosu od 684,85 milijuna maraka. Od navedenog iznosa, na otplatu glavnice se odnosi 594,16 milijuna maraka ili 86,76 posto, a na otplatu kamate, servisnih i drugih troškova 90,66 milijuna maraka ili 13,23 posto, te na bankarsku proviziju i troškove 0,03 milijuna maraka ili 0,01 posto ukupno plaćenog iznosa. Najveći utjecaj na rast otplate glavnice u 2013. imale su otplate kredita IMF po dospjelim tranšama SBA III s udjelom od 51,78 posto, odnosno 307,67 milijuna maraka.

Unutarnji dug

U navedenoj informaciji stoje i prosječna zaduživanja naše zemlje od 2004. pa sve do prošle godine. Iz analize je vidljivo kako se javni dug smanjivao samo 2006. (-6,15 posto) i 2007. (-2,70 posto) dok je u svim drugim godinama rastao. Najveći rast bilježi se 2009. (23,44 posto) i 2010. (20,16 posto).

Kada je u pitanju unutarnji dug naše zemlje, on je krajem prošle godine bio nešto veći od tri milijarde maraka. Kada je u pitanju struktura tog duga, to su ponajprije procijenjene obveze po osnovi unutarnjeg duga entiteta i Brčko Distrikta (stara devizna štednja, ratna potraživanja, opće obveze), obveze po osnovi izdanih vrijednosnih papira (dugoročnih i kratkoročnih) i obveze po osnovi kreditnih zaduženja u zemlji.