Različiti politički i ekonomski trendovi u Srednjoj i Istočnoj Evropi

U odnosu na druge ključne zemlje eurozone, Austrija bilježi slabo poboljšanje ekonomske klime. Kao rezultat toga, privredni rast će vjerovatno biti usporen i u narednim kvartalima. Obzirom da su prognoze vezane za domaću potražnju i dalje slabe, stope rasta realnog BDP-a vjerovatno će biti slične nedavno zabilježenim (plus 0,2 procenta u odnosu na prethodni kvartal, u drugom kvartalu), sve do prvog kvartala 2015. godine. Nakon toga, može se očekivati ubrzavanje dinamike na osnovu privatne potrošnje i investicija, s tim da će rast i dalje biti umjeren, u odnosu na prethodna poboljšanja", izjavio je Peter Brezinschek, glavni analitičar Raiffeisen Researcha pri Raiffeisen Bank International AG (RBI), na početku svoje prezentacije strategije "Austrija i zemlje Srednje i Istočne Evrope" za četvrti kvartal 2014. godine.

Ističe se da ovako projektovana putanja rezultira očekivanim stopama rasta BDP-a od 0,9 procenata u 2014. godini, nakon čega slijedi rast od 1,2 procenta i 1,9 procenta u 2015. godini i 2016. godini, respektivno.

Dok je aktuelna stopa povećanja cijena u eurozoni znatno manja od 1 procenta, Austrija je u augustu zabilježila najveću stopu u eurozoni od 1,5 procenata (u odnosu na prethodnu godinu).  Glavni faktori ove razlike su sektori restorana i hotela, komunikacija, rekreacije, prehrane i većine usluga. Posmatrano na nivou cijele 2014. godine, očekuje se da će inflacija u Austriji doseći 1,5 procenata i da će se inflatorna dinamika samo umjereno ubrzati u 2015. godini (1,7 procenata) i 2016. godini (1,9 procenata).

"U Srednjoj i Istočnoj Evropa (SIE)  trenutno možemo vidjeti šaroliku sliku. U Srednjoj Evropi, BDP prognoze za 2014. godinu su i dalje su robusne te iznose 3,1 procenat za Poljsku, 2,6 procenata za Češku Republiku, 3,0 procenata za Mađarsku i 2,7 procenata za Slovačku. Naša ukupna prognoza rasta za Srednju Evropu se nije bitno promijenila te i dalje stoji na oko 3 procenta za 2014. godinu i 2015. godinu", pojašnjava Brezinschek.

Najznačajnije smanjenje odnosi se na Jugoistočnu Evropu, gdje je poražavajući drugi kvartal u pogledu domaće potražnje za investicijama u Rumuniji primorao analitičare da značajno smanje stopu rasta prognoziranu za 2014. godinu i to sa 3,5 na 2 procenta. Pomenuto se odrazilo i na smanjenje prognoza za narednu godinu.

Hrvatska i Srbija i dalje imaju poteškoće, s tim da se Hrvatska ni u 2015. godini, sedmu godinu za redom, vjerovatno neće uspjeti vratiti na stranu rasta. Obzirom da se nekoliko ključnih zemalja Srednje Evrope/Jugoistočne Evrope suočava s usporenom dinamikom, procjena rasta u Srednjoj i Istočnoj Evropi pala je na 1,2 procenta za ovu godinu i 2,2 procenta za narednu godinu (sa 2,0 procenta i 2,9 procenata). Brezinschek naglašava da, u većini zemalja Srednje i Istočne Evrope/Jugoistočne Evrope, ovaj slabiji oporavak eurozone ima mnogo značajniji efekat nego pad direktnih privrednih veza sa Rusijom.

"Izgledi vezani za Rusiju i Ukrajinu su i dalje loši, stoga smo ponovo umanjili naše prognoze BDP-a za 2015. godinu za ove dvije zemlje. Prema sadašnjim očekivanjima Rusija će ostvariti negativan rast od minus 0,3 procenta u 2014. godini, te samo 0,5 procenata u 2015. godini.  Rusija se suočava sa dugim procesom prilagođavanja vezanim za opadajuću tendenciju potrošnje. Ukrajina sada mora pokušati reorganizovati svoje regionalne i ekonomske strukture. U tom pogledu očekujemo negativan rast od minus 7,0 procenata u 2014. godini i minus 2 procenta u 2015. godini", zaključio je Brezinschek svoju prognozu rasta za regiju Srednje i Istočne Evrope", zaključio je Brezinschek svoju prognozu rasta za regiju Srednje i Istočne Evrope.

U tom pogledu očekujemo negativan rast od minus 7,0 procenata u 2014. godini i minus 2 procenta u 2015. godini", zaključio je Brezinschek svoju prognozu rasta za regiju Srednje i Istočne Evrope.

Utjecaj na tržišta obveznica i devizna tržišta

Prostor načinjen ultra ekspanzivnom monetarnom politikom Evropske Centralne banke (ECB) i kašnjenje povećanja inflacije pokrenuli su dodatne špekulacije o smanjenjima kamatnih stopa u zemljama poput Poljske i Rumunije. Analitičari Raiffeisen Researcha očekuju dug period niskih vrijednosti ključnih stopa i stopa na tržištu novca, u 2015. godini. 

Rezultatima ostvarenim u ljetnim mjesecima češka i poljska lokalna tržišta dužničkih vrijednosnih papira nadmašila su svoje regionalne partnere. Istovremeno, Rusija prednjači u gubicima, a slijede je Turska, Mađarska i Rumunija.  Prema riječima Brezinscheka: "Nakon nagle rasprodaje u trećem kvartalu, očekuje se nastavak utrke do kraja godine, a u korist kratkoročnih obveznica Turske, Rumunije i Rusije. Oslanjajući se na čvrste argumente, duža dospijeća predlažemo isključivo za poljske i rumunske državne obveznice."

Analitičari očekuju značajan rast vrijednosti američkog dolara u odnosu na euro. Takvo okruženje u kojem je izražena slabost eura obično ne ide u korist valutama  Srednje i Istočne Evrope, uz izuzetak ruske rublje koja bi se u četvrtom kvartalu trebala oporaviti od nedavnog pada.  U jednogodišnjoj perspektivi, najbolji rezultat u odnosu na euro trebali bi ostvariti poljski zloti.