Gasprom: Počnite polagati cijevi prema Turskoj

Evropa je u šoku nakon što je "Gazprom" poručio Briselu da počne da gradi gasne cijevi prema Turskoj, jer od 2020. godine preko Ukrajine neće biti nikakvog tranzita.

Dugo se u Briselu,  ali i u cijeloj Evropi, vjerovalo da je odustajanje od "Južnog toka" samo "lukavi potez" Vladimira Putina koji diže cijenu tom gasovodu -  procjenjuju evropski i ruski stručnjaci.

Ali, taj zaokret sve više liči na stvarnost. Odustajanje od tranzita gasa  preko Ukrajine izgleda sasvim realno, jer osim  ekonomskih rizika za Moskvu postoje i politički razlozi.

Nijedna postojeća varijanta  tranzita preko Ukrajine ne garantuje stabilno isporučivanje gasa Europi, navode ruski izvori.

"'Gazprom' je najzad zauzeo čvrst stav i postavio Evropi ultimatum", smatra Ivan Kapitonov, docent katedre za državno regulisanje ekonomije Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju.

Prema njegovim riječima, sada rizike realizacije projekta snose  evropski partneri.

"Vidimo primjer jačanja pregovaračke pozicije ruske strane, potkrepljen snažnim argumentima", smatra on.

Šef "Gazproma" Aleksej Miler poručuje da će "Turski tok" biti jedina ruta za izvoz ruskog gasa koji se sada isporučuje tranzitom preko Ukrajine.

"Evropljani trebaju već danas da počnu  da grade gasovode. U protivnom, ta količina gasa  može otići na druga tržišta", upozorava  Miler.

Nakon pregovora u Moskvi 14. januara, evropski komesar  za energetiku i potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčovič bio je, prema sopstvenom priznanju, "veoma začuđen"  objavom "Gasproma".

Ruski stručnjaci tvrde da "Gazprom" ima puno pravo da definiše svoju strategiju razvoja oko pitanja transporta gasa.

"Gazprom" ne odustaje od izvoza gasa u Evropu i poštovaće sve obaveze, ali ne želi više da koristi usluge Ukrajine kao tranzitne zemlje.

Zato je EU, koja je pravila smetnje za relaizaciju "Južnog toka", predložene da i sama sudjeluje u rješavanju problema.

Službeni razlog za odustajanja od Južnog toka bio je stav Bugarske, koja je u "zamrznula projekt" zbog njegove "neusklađenosti sa normama Trećeg energetskog paketa EU".

Prema pravilima tog paketa, na teritoriji EU gasovod ne mogu da posjeduju firme koje se bave eksploatacijom gasa.

Međutim, zemlje koju su očekivale ekonomske benefite od tog projekta i koje su ostale zakinute za milijarde evra tvrde da takva ograničenja nisu postvljana tokom gradnje Sjevernog toka, kada su zemlje tog dijela Evrope pravile tranzist za ruski gas do svojih teritorija.