
25.05.2015 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: SRNA
Prema podacima Međunarodne strategije UN za redukciju katastrofa, 2010. godina bila je najsmrtonosnija u posljednjih nekoliko desetljeća - u 373 prirodne katastrofe poginulo je 300 hiljada ljudi.
Najviše ljudskih žrtava u prirodnim katastrofama zadnjih godina bilo je u Aziji, gdje se dogodilo 48 odsto nesreća, u kojima je poginulo više od 86 odsto svih žrtava nepogoda - navode stručnjaci UN.
Prema podacima Međunarodne strategije UN za redukciju katastrofa, 2010. godina bila je najsmrtonosnija u posljednjih nekoliko desetljeća - u 373 prirodne katastrofe poginulo je 300 hiljada ljudi.
Katastrofe su pogodile više od 200 miliona ljudi, dok su cijene sanacija premašile 100 milijardi dolara.
Prema UN, "katastrofa je iznenadna i neočekivana pojava koja zahtijeva brzu reakciju, u kojoj je najmanje deset ljudi poginulo, 100 ili više trpi posljedice, i zbog koje je donesena deklaracija o vanrednom stanju u državi ili je poslat poziv za međunarodnu pomoć".
Broj geofizičkih katastrofa - zemljotresa, erupcija i cunamija je konstantan, a broj katastrofa izazvanih klimatskim faktorima u stalnom je porastu.
Između 1994. i 2013. godine, 43 odsto svih katastrofa činile su poplave, čije posljedice su trpjele gotovo dvije i po milijarde ljudi.
U tom periodu bili su česti i zemljotresi u kojima su poginule 244 hiljade ljudi, a štete su se "popele" na 946 milijardi dolara.
Zemljotresi i cunamiji odnijeli su gotovo 750 hiljada života, što je više od svih drugih katastrofa zajedno.
Cunami je najsmrtonosnija katastrofa - u prosjeku odnese 79 života na hiljadu ljudi, dok je smrtnost od zemotresa - četiri čovjeka na hiljadu.
Suše su pogodile više od milijarde ljudi, od kojih 41 odsto sa područja Afrike.
Najviše katastrofa pretrpjele su Kina i SAD, ali smrtnost ne prati broj katastrofa, već je povezana sa razvojem zemlje - što je zemlja razvijenija manje je smrtnih slučajeva.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.