Za rast BDP-a zaslužan sektor uslužnih djelatnosti

Bruto domaći proizvod (BDP) BiH porastao je u prvom kvartalu ove godine za 2,1 odsto u odnosu na isti period lani, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. BDP je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni kvartal porastao za 0,6 odsto.

Za rast je uglavnom zaslužan sektor uslužnih djelatnosti i trgovine, dok je pad zabilježen u većini oblasti u kojima se stvara nova vrijednost. Zbog loše strukture ekonomski analitičari ocjenjuju da rast BDP-a nije ohrabrujući i da ne predstavlja realno stanje u ekonomiji.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, realni rast BDP-a u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosio je 14,8 odsto, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 6,8 odsto, a u trgovini na veliko i malo 5,5 odsto. Jedini pozitivan segment na strani rasta je građevinarstvo, koje je ojačalo za 5,3 odsto.

S druge strane, pad je zabilježen u svim proizvodnim i samo jednom ogranku uslužnog sektora. Pad BDP-a u oblasti vađenja ruda i kamena iznosio je 9,2 odsto, poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 3,7 odsto, sektoru prevoza i skladištenja 3,1 odsto, a u prerađivačkoj industriji 0,8 odsto.

Savjetnik u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran kaže da je svaki rast pozitivan, ali da je problematična struktura rasta BDP-a u prvom kvartalu i da zbog toga nema razloga za zadovoljstvo.

"Rast BDP-a od 2,1 odsto lijepo zvuči, ali njegova struktura je jako loša. Najgori rezultati su ostvareni u najvažnijim sektorima koji donose najveću novu vrijednost i to je veoma zabrinjavajuće. Takođe, imamo stopu rasta u oblasti javne uprave, što je katastrofalno, jer bi javna uprava trebalo da ima što manje učešće u BDP-u", naglasio je Gavran.

On je istakao da će omogućavanje izvoza mlijeka na tržište EU imati pozitivan impuls za poljoprivredno-prehrambeni sektor i da se u tom dijelu do kraja godine mogu očekivati poboljšanja i u BDP-u.

"Ukoliko sezona klimatski bude povoljna, možemo očekivati pozitivna kretanja i u energetici. Međutim, generalno sa stanovišta cijele privrede, imajući u vidu da nisu ispunjeni uslovi za novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, veliku zaduženost na svim nivoima, političku nestabilnost i druga nepovoljna kretanja, mnogo je više razloga za oprez nego za optimizam", rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, ni rast u trgovini ne izaziva veliki optimizam, jer je pod znakom pitanja kojim je proizvodima trgovano.

"Ukoliko je najveće učešće uvoznih proizvoda, kao što uglavnom jeste, dugoročno gledano to opet može imati samo negativne efekte, jer vidimo da i kretanje spoljnotrgovinske razmjene, iako ima blagog rasta izvoza, nije ohrabrujuće", rekao je Gavran.

Učinak u najvažnijim sektorima

14,8% - administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

6,8% - stručne, naučne i tehničke djelatnosti

5,5% - trgovina na veliko i malo

5,3% - građevinarstvo

4,7% - finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

-9,2% - vađenje rude i kamena

-3,7% - poljoprivreda

-3,1% - prevoz i skladištenje

-0,8 - prerađivačka industrija