Lasić: Višak administracije u BiH potroši jedan stand by aranžman

Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić kazao je danas u Mostaru kako je broj zaposlenih u BiH u stalnom opadanju te da se i struktura zaposlenih znatno mijenja, i to tako de se povećava broj zaposlenih u javnom sektoru, a smanjuje broja zaposlenih u gospodarstvu.

Po njegovu mišljenju, pod hitno treba smanjiti broj zaposlenih u administraciji jer se za nje potroši jedan stand by aranžman.

U BiH u 2008. godine 60,3 posto zaposlenih radilo je u proizvodnji ili servisima koji prate proizvodnju, a u izvangospodarskim djelatnostima radilo ih je 39,7 posto. Danas u gospodarskim djelatnostima radi 55,8 posto, a u izvangospodarskim 44,2 posto.

U Federaciji BiH od ukupnog broja zaposlenih, u gospodarstvu radi 53,6 posto, a u izvangospodarskim djelatnostima 46,4 posto. Što znači, kazao je Lasić, da bi se broj zaposlenih u
izvangospodarskim djelatnostima (administracija, javne službe, politika, školstvo, zdravstvo i slično) treba smanjiti za 13,4 posto.

Mi danas imamo 134 800 zaposlenih u tim službama, što znači kada se sve preračuna jedan stand by aranžman ode na višak zaposlenih u administraciji, a možda i malo više, istaknuo je Lasić.

Dodao je kako bi u sljedećoj godini u prvi plan trebalo staviti smanjenje administracije.

Govoreći o industrijskoj proizvodnji, Lasić je kazao kako je ona za jedanaest mjeseci ove godine u poređenju s jedanaest mjeseci prošle godine veća za 0,9 posto.

Što se tiče uvoza i izvoza rekordni mjesec od svih mjeseci od 2000. godini u izvozu bilo je prošli mjesec kada je izvezeno 663 milijuna maraka iz BiH. Ukupan izvoz za prvih jedanaest mjeseci ove godine iznosio je 6 485 000 000 maraka, uvoz 12 325 000 000, dok je deficit iznosio 5 840 000 000.

Najveći dio deficita otpada na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Tako smo u tom sektoru ostvarili deficit od 1 659 000 000 ili 28,4 posto od ukupnog deficita u vanjskoj trgovini u BiH.

Takva bi se praksa po Lasićevom mišljenju, mogla zaustaviti donošenjem određenih mjera i sezonskom zabranom uvoza ili ograničavanjem količine uvoza za određene robe koje imamo u BiH. Mi možemo s 28,4 posto deficita u poljoprivredno-prehrambenom sektoru doći na 10 posto, kazao je Lasić.

Izvoz je u odnosu na prošlu godinu povećan za 28,2 posto, uvoz za 9,65 posto, a deficit je smanjen za 5,5 posto.

Aktivne grane, odnosno one grane koje su ostvarile veći izvoz od uvoza bile su ribarstvo, vađenje ruda od metala, proizvodnja odjevnih predmeta, drvo, bazni metali, električna energija i namještaj. U te grane, kazao je Lasić, isplati se ulagati.

"Ohrabruje i činjenica da smo u odnosu na 2008. godinu povećali izvoz za 3,48 posto", kazao je Lasić, dodavši kako svi pokazatelji o kretanju izvoza naprijed i u kretanju industrijske proizvodnje naprijed, daju naslutiti da smo izašli iz recesije, ali kada uzmemo broj zaposlenih nismo izišli iz krize. "Da bi izašli iz krize mora se povećati broj zaposlenih u proizvodnim djelatnostima", naglasio je Lasić.

Mislim da bi bilo pametnije da sredstva što se daju na višak administracije usmjere u razvoj u privredne djelatnosti, kazao je Lasić, dodavši kako višak administracije u BiH "pojede dva Aluminija".

Što se tiče njegovih očekivanja o gospodarskim kretanjima u sljedećoj godini, Lasić je kazao kako će se u novoj godini morati promijeniti neke mjere te da neće biti toliko teška kao 2012. godina, kada dospijeva na naplatu prva rata stand by aranžmana, a za koju će, uz obveze koje sada vraćamo, trebati cijeli jedan državni proračun.

"Nemamo drugog izlaza već kresanje javnih službi. Imamo višak institucija, jedan posao radi pet institucija i tu se gomilala broj zaposlenih, a, objektivno govoreći, županije su višak", zaključio je Lasić.

Kad je riječ o PDV-u, Lasić je kazao kako teret krize treba snositi bogatiji sloj stanovništva te da treba uvesti dvojnu stopu PDV-a, jednu na osnovne artikle, koja bi trebala iznositi oko 7 posto, a na ostale 21 posto.

Na današnjoj konferenciji za novinare Lasić je pokrenuo i pitanje Hercegovačke banke. Postavio je pitanje što radi Agencija za bankarstvu i gdje su depoziti od te banke te koliko oni danas vrijede.